Povežite se s nama

Najnovije

Austrijska vlada pokrenula proceduru za usvajanje novog Zakona o izvozu naoružanja

Objavljeno

na

Konferencija za štampu ministra Hattmannsdorfera,Sporrer i Schellhorna
BKA/Andy Wenzel

Austrijska vlada pokrenula je na današnjoj sednici proceduru za usvajanje dugo planiranog novog Zakona o izvozu u sektoru bezbednosti.

Cilj je da se olakša izvoz proizvoda namenjenih sektoru bezbednosti i odbrane.

Ako Austrija želi da ojača svoju poziciju industrijske nacije, ne sme sebi dozvoliti da propusti „tržište vredno više milijardi evra koje se nalazi pred našim vratima”, izjavio je ministar privrede Wolfgang Hattmannsdorfer nakon sednice vlade.

„Kada Evropa uputi porudžbinu, Austrija bi trebalo da bude u stanju da je isporuči”, podvukao je on.

Predloženi zakon ima za cilj da obezbedi veću pravnu sigurnost i ubrza administrativne procedure. Procesi izdavanja dozvola i kontrole biće ubrzani uvođenjem digitalnih radnih tokova, a rutinski izvoz će biti pojednostavljen.

Ove zakonske izmene prvi put su najavljene u februaru ove godine, a period javnih konsultacija završen je krajem marta. Nakon što je vlada danas usvojila nacrt zakona, on će biti upućen Odboru za privredu parlamenta. Vladajuća koalicija planira da zakon bude usvojen u skupštini 9. decembra.

Pristup procesu elektronskog podnošenja zahteva biće pojednostavljen; ubuduće će biti dovoljan neformalni dopis kompanije uz korišćenje sistema „ID Austria” (nacionalni sistem digitalnog identiteta). Pored toga, ukida se trenutno komplikovan zahtev za imenovanjem posebnog „odgovornog predstavnika”. Prema saopštenju Ministarstva privrede, samo taj korak je ranije mogao da potraje nekoliko nedelja. Postupci će biti ubrzani primenom principa „samo jednom” (once-only): dokumenti koji su već podneti tokom preliminarne provere mogu se ponovo iskoristiti u formalnom postupku izdavanja dozvola.

To je „zaista ključna tačka”, kaže Hattmannsdorfer.

Pored toga, u slučaju privremene promene u proceni rizika, dozvole se mogu staviti u mirovanje, umesto da budu oduzete. Ako se razlozi za zabrinutost u međuvremenu otklone, neće biti potrebno automatski pokretati novi postupak podnošenja zahteva. Nadležni organi će sami pribavljati neophodne izvode (na primer, iz matičnih knjiga ili evidencija o krivičnim delima), umesto da od podnosilaca zahteva traže da ih ponovo dostavljaju.

Ubuduće će se postojeća rešenja doneta na osnovu propisa o vatrenom oružju moći elektronski razmenjivati između Ministarstva privrede i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Uvođenje nacionalnih kontrolnih lista ima za cilj pružanje veće pravne sigurnosti. „Prilikom kupovine visokotehnoloških proizvoda, često moramo da garantujemo da će oni ostati u Austriji”, objašnjava Hattmannsdorfer.

„Nacionalna kontrolna lista nam omogućava da obuhvatimo takve proizvode, čime se sprečava njihova dalja prodaja”, dodao je on.

Takođe su predviđena značajna pojednostavljenja za redovan izvoz u inostranstvo, na primer, kada je reč o elektronskim komponentama, gde će umesto brojnih pojedinačnih prijava biti dovoljan jedan „godišnji izveštaj”. Pored toga, rok za čuvanje dokumentacije biće skraćen sa deset na sedam godina.

Ubuduće će se praviti razlika između formalnih proceduralnih propusta i nezakonitog izvoza. Izvoznik koji propusti da podnese obavezno obaveštenje – a inače izvozi u skladu sa zakonom – suočiće se sa administrativnim kaznama, umesto sa krivičnim gonjenjem, s obzirom na to da je reč, u suštini, o propustu u izveštavanju.

„Svaki proceduralni propust ne predstavlja automatski i bezbednosni rizik”, primetio je tim povodom Josef Schelhorn.

„Vidimo ogroman potencijal u sektoru bezbednosti i odbrane”, rekao je Hattmannsdorfer, ističući da se očekuje rast potrošnje širom Evrope. Za austrijsku privredu posebno je značajan porast ulaganja u odbranu od strane 27 država članica EU: očekuje se da će ta ulaganja do 2025. godine dostići oko 130 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 24 milijarde, odnosno 23 odsto.

„Kada Evropa ulaže milijarde, austrijske kompanije trebalo bi da budu uključene u razvoj i da od toga imaju koristi, čime se osiguravaju radna mesta u Austriji“, naveo je ministar. Hattmannsdorfer je ukazao na studiju Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), prema kojoj je u ovom sektoru u Austriji aktivno oko 200 kompanija, koje ostvaruju promet od približno 5,1 milijarde evra.

Do 2032. godine ta cifra bi mogla da poraste na oko osam milijardi evra. mogao bi da poraste. Broj radnih mesta mogao bi da se poveća sa 12.000 na čak 25.000.

Iz tog razloga, izvozni sektor će biti podvrgnut deregulaciji, naveo je Hatmansdorfer. On je istakao da oni koji izvoze i obezbeđuju finansiranje u skladu sa zakonom ne bi trebalo da budu sputavani „pravnom neizvesnošću koja se može izbeći“, pri čemu je posebno ukazao na takozvanu robu „dvostruke namene” (predmete koji se mogu koristiti i u vojne i u civilne svrhe, kao što su termovizijske kamere). Shodno tome, dogovoreno je da Ministarstvo pravde, u saradnji sa nadležnim državnim resorima, donese uredbu radi pojašnjenja, kako bi se osigurala pravna sigurnost za preduzeća i banke.

Reč je o članu 320 Krivičnog zakonika („zabranjena podrška stranama u oružanim sukobima”). Ova odredba, između ostalog, ima za cilj sprečavanje nezakonite podrške zaraćenim stranama. Ministarstvo napominje da, istovremeno, postoje pravne nejasnoće koje mogu ometati legitimne međunarodne poslovne transakcije i njihovo finansiranje.

Kako bi se pružila pojašnjenja, Ministarstvo pravde će u najkraćem roku pozvati nadležne resore na razgovore na stručnom nivou. Cilj je izrada uredbe koja bi rešila otvorena pitanja u vezi sa primenom člana 320.

Što se tiče pitanja neutralnosti, Hattmannsdorfer ne vidi „apsoktno nikakvu protivrečnost”, ovde je reč o pravnoj sigurnosti, na primer u oblasti robe „dvostruke namene”.

On je ovaj sektor opisao kao „ogromnu priliku” za privredu. „Četvrtina ukupnog izvoza austrijskih kompanija ima potencijal da bude svrstana u kategoriju robe dvostruke namene”, naglasio je ministar.

Povezane teme: