Servisne informacije
Austrijanci za stroža pravila za decu na društvenim mrežama
Čak 59 odsto Austrijanaca podržava uvođenje strogih pravila na društvenim mrežama za decu mlađu od 14 godina, pokazuju rezultati istraživanja koje je naručila kompanija „Ventocom“.
Platforme kao što su TikTok, Instagram i druge odavno su postale deo svakodnevice. Međutim, kada je reč o deci, Austrijanci smatraju da su potrebne jasne granice.
Shodno tome, 58,5 odsto ispitanika zalaže se za zakonska ograničenja upotrebe društvenih mreža za decu mlađu od 14 godina, dok se samo 8,6 odsto tome potpuno protivi.
Ovi podaci potiču iz „Izveštaja o navikama u korišćenju mobilnih uređaja u Austriji za 2026. godinu“, koji je objavio mobilni operater „Ventocom“ u saradnji sa agencijom za istraživanje tržišta „Marketagent“.
Mladi su gotovo stalno na društvenim mrežama
Podaci o korišćenju ukazuju na velike razlike u načinu na koji mlađe i starije generacije pristupaju digitalnim medijima.
Ukupno 73,7 odsto ispitanika koristi svoje pametne telefone prvenstveno za društvene mreže.
Među mlađim ispitanicima taj procenat dostiže 92,7 odsto, dok kod osoba starijih od 60 godina iznosi 52,7 odsto. Štaviše, dok samo 3,4 odsto mlađih osoba uopšte ne koristi društvene mreže, taj udeo među starijom populacijom raste na 24,2 odsto.
Razlika postaje još izraženija kada je reč o gledanju video-zapisa, filmova i serija – drugim rečima, o strimovanju video-sadržaja.
Čak 44,7 odsto mlađih korisnika često strimuje sadržaj putem pametnih telefona, u poređenju sa svega 14,6 odsto osoba starijih od 60 godina.
Ipak, u svim starosnim grupama, televizor ostaje najpopularniji uređaj za pristup servisima kao što su Netflix, Amazon Prime i slične platforme – njega koristi 52,2 odsto ispitanika.
Pametne telefone koristi 29,1 odsto, računare ili laptopove 23,2 odsto, a tablete 14,2 odsto ispitanika.
Dok samo 2,2 odsto mlađih ljudi uopšte ne gleda video-sadržaje putem striminga, taj udeo kod osoba starijih od 60 godina iznosi 44,4 odsto.
Pametni telefoni potiskuju računare
Mobilni telefon takođe prednjači kada je reč o pregledanju interneta. Njih 63,5 odsto prvenstveno koristi pametni telefon za pristup internetu, dok 30,4 odsto preferira računar ili laptop.
Među mlađima, udeo onih koji koriste pametne telefone dostiže čak 84,2 odsto, dok je kod starijih ispitanika taj procenat svega 36,8 odsto.
Klasični SMS gubi na značaju, ali tradicionalni pozivi ostaju
Međutim, navike se razlikuju kada je reč o razmeni poruka i obavljanju poziva. Dok 85 odsto šalje poruke prvenstveno putem aplikacije WhatsApp, svega 6,9 odsto ispitanika i dalje koristi klasične SMS poruke.
Situacija je drugačija kada su u pitanju glasovni pozivi – 78,4 odsto ljudi prvenstveno obavlja pozive putem mobilne mreže, dok samo 17,4 odsto preferira pozive putem aplikacije WhatsApp.
Skoro četiri i po sata dnevno uz telefon
Studija nudi odgovor na pitanje koliko vremena Austrijanci zapravo provode pred ekranima svojih mobilnih telefona. Među ispitanicima koji su proverili podatke o vremenu provedenom pred ekranom u podešavanjima svog telefona, prosek iznosi tri sata i 35 minuta dnevno.
Sa druge strane, mlađi ispitanici provode pred ekranom u proseku četiri sata i 34 minuta dnevno.
Korišćenje je znatno manje kod osoba starijih od 60 godina, koje pred ekranima svojih mobilnih telefona provode u proseku dva sata i 32 minuta dnevno.
Bankarstvo se seli na mobilne telefone
Pametni telefoni više ne služe samo za zabavu i komunikaciju, pa se sve češće koriste i za obavljanje bankarskih poslova.
Već sada, 74 odsto ljudi prvenstveno proverava stanje na svom računu putem mobilnog telefona. Kada je reč o bankarskim transferima, udeo onih koji za to koriste pametni telefon dostigao je 58,3 odsto. Ovaj trend je takođe jasan kada je reč o plaćanju u prodavnicama: 19,7 odsto ljudi za to prvenstveno koristi svoj mobilni telefon. Međutim, većina se i dalje odlučuje za debitne ili kreditne kartice (40,5 odsto) ili plaćanje gotovinom (38,7 odsto).
Situacija je drugačija među mlađim Austrijancima, od kojih 38,5 odsto već koristi pametne telefone kao glavni način plaćanja. Za ovu grupu, gotovina je preferirani način plaćanja kod samo 22 odsto ispitanika.
Veštačka inteligencija odavno deo svakodnevnog života
Veštačka inteligencija doživljava pravi procvat – čak 78,9 odsto ispitanika koristi veštačku inteligenciju (VI) bar povremeno – uključujući alate kao što su ChatGPT, digitalni glasovni asistenti ili usluge prevođenja.
Njih 17,8 odsto koristi takve aplikacije svakodnevno, dok ih još 28,1 odsto koristi nekoliko puta nedeljno.
Veštačka inteligencija je posebno rasprostranjena među mlađima, pri čemu je koristi 91,9 odsto njih. Ali čak i među starijim ispitanicima, 59,1 odsto je koristi bar povremeno.
Direktor kompanije „Marketagent” Thomas Schwabl vidi ovo kao suštinsku promenu. „Veštačka inteligencija prerasta u još jednu digitalnu tehnologiju svakodnevne upotrebe – baš kao što su to nekada bili internet ili sam pametni telefon”, rekao je on.
Korisnici nezadovoljni zbog veštačke inteligencije
Upravo u oblastima u kojima kompanije sve češće nastoje da usluže svoje klijente koristeći veštačku inteligenciju, ova tehnologija nije naišla na dobar prijem.
Tako 55,1 odsto ispitanika već ima iskustvo sa automatizovanim glasovnim sistemima ili čet-botovima u korisničkoj službi. Zaključak: 42,9 odsto njih uopšte nije zadovoljno ishodom, dok samo 11,8 odsto daje pozitivne ocene.
Šef kompanije „Ventocom“ Klaus Krammer vidi ovo kao potvrdu strategije svoje kompanije.
„Prema našem iskustvu, ljudi jednostavno žele da razgovaraju sa drugim ljudima“, objašnjava on. Iz tog razloga, njegova kompanija i dalje izbegava upotrebu AI botova u svojoj korisničkoj službi.
Prvi pametni telefon sa deset godina
Digitalni razvoj takođe predstavlja veliku brigu za roditelje. Prema studiji, deca dobijaju svoj prvi pametni telefon u proseku oko desete godine – ili se, prema planovima njihovih roditelja, očekuje da će ga dobiti u tom uzrastu.
Roditelji nisu u potpunosti protiv ove tehnologije. 21 odsto njih smatra trenutnu ili buduću upotrebu digitalnih uređaja kod svoje dece uglavnom pozitivnom, dok 12,6 odsto ima veoma negativan stav.
Među glavnim brigama su potencijalna zavisnost od digitalnih medija (41,8 odsto), digitalno nasilje (36,8 odsto) i izloženost neprikladnom ili štetnom sadržaju (33,9 odsto). Nedostatak fizičke aktivnosti takođe se navodi kao rizik, prema mišljenju 32,6 odsto ispitanika.
„Roditelji u suštini ne odbacuju digitalni život svoje dece”, objašnjava Schwabl. Umesto toga, oni pokušavaju da odmere prednosti i rizike.
Mnogi se ne zaustavljaju samo na dobronamernim savetima.
Među decom uzrasta od sedam do deset godina koja koriste digitalne uređaje, 70,4 odsto anketiranih roditelja koristi aplikaciju za nadzor, koja im omogućava da prate ili ograniče vreme provedeno na uređajima. Kada je reč o deci uzrasta od 11 do 13 godina, taj procenat iznosi 67,7 odsto.
Samo kod starijih adolescenata ovakav tehnički nadzor značajno opada: 33,2 odsto roditelja čija deca imaju između 14 i 18 godina i dalje koristi ove vrste programa.
-

Najnovije prije 3 sedmiceEU blokira zabranu društvenih mreža u Austriji
-

Najnovije prije 3 danaNasilnička mreža „The COM“ aktivna u Austriji
-

Najnovije prije 5 danaFPÖ ponovo na 40 odsto – koliko ÖVP, SPÖ i NEOS imaju zajedno
-

Najnovije prije 1 sedmicaRizik od špijunaže – Bundesheer uvodi stroža pravila


