Najnovije
Beč planira izgradnju velikog data-centra u Seestadt-u
Sa razvojem veštačke inteligencije i ubrzanom digitalizacijom, kompanije i istraživačke institucije zahtevaju sve veće kapacitete za čuvanje podataka, pa Grad Beč namerava da podstakne širenje data-centara, uz istovremeno uspostavljanje jasnih smernica.
Veliki projekat planiran za četvrt Seestadt Aspern pokazuje kako će ovaj pristup funkcionisati u praksi.
Prema studiji instituta „EcoAustria”, ukupna potražnja u Austriji za oko 419 megavata računarskog kapaciteta trenutno je pokrivena sa samo 80 do 100 megavata kapaciteta domaćih centara za podatke.
U Beču je trenutno dostupno između 53 i 77 megavata, dok se predviđa da će potražnja do 2030. godine porasti na oko 250 megavata.
To se posebno odnosi na kompanije koje se sve više oslanjaju na veštačku inteligenciju i aplikacije koje zahtevaju obradu velikih količina podataka.
U Beču trenutno posluje oko 9.000 IT kompanija koje zapošljavaju 72.000 ljudi. Istraživačkim institucijama su takođe potrebni sve veći računarski kapaciteti.
„U ovom gradu, uslove pod kojima se osnivaju centri za podatke ne prepuštamo slučaju“, naglasio je gradonačelnik Beča Michael Ludwig.
U tom cilju, grad je predstavio posebnu strategiju za data-centre, osmišljenu da reguliše njihovo širenje i osigura efikasnu upotrebu električne energije, vode i zemljišta.
Principi za sprečavanje nekontrolisanog „bujanja“
Strategija obuhvata 10 osnovnih načela koja će usmeravati buduće projekte izgradnje data-centara.
Ključni prioriteti uključuju zaštitu snabdevanja električnom energijom i pijaćom vodom, racionalno korišćenje zemljišta, kao i iskorišćavanje otpadne toplote koju ova postrojenja generišu. Veliki objekti bi, u idealnom slučaju, trebalo da budu locirani tamo gde već postoji odgovarajuća energetska i podatkovna infrastruktura. Zato će komunalna preduzeća „Wiener Netze“ i „Wien Energie“ biti uključena u ovakve projekte od samog početka.
Pored toga, predviđeno je da se postojeći centri za podatke učine snažnijim i efikasnijim primenom savremenih tehnologija.
„Potrebna nam je ova infrastruktura, ali ne po svaku cenu i ne bilo gde“, pojašnjava Barbara Nowak, zamenica gradonačelnika i gradska većnica zadužena za ekonomska pitanja.
Bečka agencija za ekonomski razvoj (Vienna Business Agency) uspostavlja centralnu kontakt tačku za operatere i investitore, a poseban odbor biće zadužen za koordinaciju planiranja na nivou celog grada. Takođe se jača saradnja sa pokrajinama Donja Austrija i Burgenland. Sveobuhvatna revizija strategije predviđena je za 2028. godinu.
Planirani data-centar u naselju Seestadt Aspern pokazuje kako će se ove nove smernice sprovoditi u praksi. Kompanija „Strabag Real Estate“ razvija ovaj projekat u saradnji sa Bečkom agencijom za ekonomski razvoj.
Objekat je projektovan za priključni kapacitet električne energije do 48 megavata, uz planove za fazno proširenje u zavisnosti od potražnje.
Prema rečima Erwina Größa, generalnog direktora kompanije „Strabag“ za Austriju, potraga za odgovarajućom lokacijom počela je pre oko tri godine. Izabrana lokacija nalazi se u već postojećoj privredno-industrijskoj zoni, što znači da nema potrebe za prenamenom zelenih površina.
Ostali ključni faktori pri donošenju odluke bili su dostupnost neophodnih priključaka za električnu energiju, kao i mogućnost iskorišćavanja otpadne toplote.
Bečka agencija za ekonomski razvoj ulazi u vlasničku strukturu projektne kompanije sa udelom od pet procenata, uz investiciju od 500.000 evra. Ovim učešćem, grad nastoji da osigura svoje interese tokom procesa planiranja. Jedan od glavnih uslova je već postavljen: operater mora biti evropska kompanija.
„Dodatni centri za podatke u regionu mogu smanjiti postojeću zavisnost od međunarodne infrastrukture i osigurati lokalno snabdevanje računarskom snagom“, ističe Nowak.
Cilj je da se kompanijama i istraživačkim institucijama omogući da se u budućnosti sve više oslanjaju na evropska rešenja, umesto da zavise od velikih američkih tehnoloških korporacija.
Otpadna toplota iz servera koristiće se za grejanje domaćinstava
Kada bude u potpunosti operativan, očekuje se da će objekat imati godišnju potrošnju električne energije od približno 360 do 400 gigavat-sati. Celokupna potrebna električna energija biće obezbeđena iz obnovljivih izvora. Koristiće se sistem hlađenja zatvorenog tipa, za čije je početno punjenje potrebno do 500 kubnih metara vode, što je otprilike ekvivalentno bazenu dužine 25 metara. Kada postrojenje počne sa radom, nije predviđeno da troši dodatnu količinu vode za piće u svrhe hlađenja.
Zagrejana voda koja se koristi za hlađenje neće se ispuštati u prirodnu sredinu. Umesto toga, otpadna toplota koju generišu serveri biće iskorišćena za bečki sistem daljinskog grejanja. Proračun koji je za potrebe centra podataka slične veličine izradila organizacija „EcoAustria“ ukazuje na potencijal od oko 108 gigavat-sati godišnje – što je teoretski dovoljno za grejanje oko 12.700 domaćinstava. Stvarna količina koja se može iskoristiti u Aspernu zavisiće od tehničke izvedbe i kasnijeg rada postrojenja.
„Data-centar je poput sijalice: ulazi električna energija, a kao rezultat dobijate ogromnu količinu otpadne toplote“, objašnjava Stefan Gara, portparol za digitalizaciju stranke NEOS. Povezivanje centara podataka sa sistemom daljinskog grejanja trebalo bi da doprinese klimatski prihvatljivom snabdevanju toplotnom energijom u budućnosti.
Tri operatera u igri
Iako je planiranje već u poodmakloj fazi, odluka o budućem operateru još uvek nije doneta. Prema rečima Größa, generalnog direktora kompanije „Strabag“, u toku su razgovori sa tri potencijalna operatera, od kojih je jedan sa sedištem u Austriji.
Pregovori sa dve od ovih zainteresovanih strana već su u poodmakloj fazi. Sledeća faza razvoja počeće tek kada se obezbede operater i investitor. Postrojenje će biti prilagođeno tehničkim zahtevima izabranog operatera – „Strabag“ namerava da izbegne izgradnju bez čvrstih ugovora, navodeći kao razlog finansijske rizike koji su s tim povezani.
Nakon izdavanja građevinske dozvole, procenjuje se da će izgradnja trajati oko 18 meseci. Gradonačelnik Ludwig smatra da bi postrojenje moglo biti operativno do 2030. godine, pod uslovom da se naredni koraci odvijaju prema planu.
Konačan datum početka izgradnje još uvek nije utvrđen. Prema podacima organizacije „EcoAustria“, projekat bi mogao da podstakne domaće investicije u vrednosti od oko 350 miliona evra. Projektovana domaća vrednost koja se stvara iznosi oko 264 miliona evra tokom faze izgradnje i oko 30 miliona evra godišnje tokom redovnog rada.
Za narednu fazu projekta planirane su informativne sesije za stanovnike naselja Seestadt. Grad ističe da će objekat biti izgrađen na zemljištu koje je već namenjeno za komercijalnu i industrijsku upotrebu, te da susedne stambene zone ne smeju biti negativno pogođene.
Odbijanje učešća u evropskoj „gigafabrici“ za veštačku inteligenciju
Tokom konferencije za novinare takođe je postalo jasno zašto Beč više ne sledi svoje prvobitno interesovanje za učešće u evropskoj „gigafabrici“ za veštačku inteligenciju (AI) – projektu za koji je grad još u junu 2025. godine podneo iskaz interesovanja.
Kako je objasnio Weiss uslovi ove inicijative EU su se u međuvremenu suštinski promenili. Umesto tradicionalnih subvencija, model sada podrazumeva zajedničku nabavku računarske snage, pri čemu se od javnog sektora zahteva učešće od 17,6 odsto, kao i preuzimanje određenih obaveza kupovine.
Čak i manja verzija „gigafabrike“ zahteva IT kapacitet od najmanje 120 megavata. Vajs je naveo da takav obim – kao i finansijske obaveze koje iz njega proizilaze – ne bi bili opravdani za Beč. Shodno tome, grad se sada fokusira na manje projekte, zasnovane na konkretnim potrebama.
Računarska snaga kao vid podrške poslovanju
Još jedan segment strategije odnosi se na pristup računarskim kapacitetima. Zadatak Bečke agencije za poslovanje je da razvije model podrške u okviru kojeg kompanije dobijaju računarsku snagu – pruženu kao uslugu – umesto direktnih finansijskih grantova. Ovo je prvenstveno namenjeno startap kompanijama, malim i srednjim preduzećima, kao i istraživačkim institucijama. Za kompanije u IT i gejming sektoru, tekući troškovi računarske snage već sada mogu činiti značajan deo ukupnih rashoda.
Prema rečima Weissa, računarska snaga trenutno čini oko deset odsto operativnih troškova tipičnih IT kompanija. U industriji video-igara (gejming industriji), ti zahtevi mogu biti znatno veći.
Nova infrastruktura bi stoga trebalo da pomogne domaćim kompanijama da dobiju direktan pristup računarskim kapacitetima, bez potrebe da u potpunosti zavise od velikih međunarodnih provajdera. Detalji o tome koje će kompanije dobiti podršku, kao i u kom obimu, tek treba da budu utvrđeni.
-

Najnovije prije 3 sedmiceStocker želi da dovede centar za veštačku inteligenciju u Beč
-

Najnovije prije 30 minutaHakeri ukrali podatke sa milion platnih kartica
-

Najnovije prije 1 danEvrovizija donela ekonomski uspeh Beču
-

Najnovije prije 1 danBeč tek deveti u Evropi po kvalitetu vazduha – do 2030. mora da smanji zagađenje


