Povežite se s nama

Najnovije

Ilijana Jotova pobedila na izborima u Bugarskoj: Predsednica koja poziva Evropu na razgovore sa Putinom

Objavljeno

na

Predsednica Bugarske Ilijana Jotova
Predsedništvo Bugarske

Aktuelna predsednica Bugarske Ilijana Jotova pobedila je u drugom krugu predsedničkih izbora, održanom 1. novembra, obezbedivši prvi petogodišnji mandat na osnovu neposrednog izbora građana. Prema podacima Centralne izborne komisije, nakon obrade 99,95 odsto zapisnika sa biračkih mesta, Jotova je osvojila 57,58 odsto glasova, dok je njen protivkandidat Andrej Đurov dobio 39,46 odsto.

Njena pobeda potvrdila je politički kontinuitet sa bivšim predsednikom, a sadašnjim premijerom Rumenom Radevom, sa kojim deli stav da rat u Ukrajini treba okončati diplomatskim putem i da Evropska unija mora da obnovi komunikaciju sa Rusijom.

Za Jotovu i kandidata za potpredsednika Kirila Valčeva glasalo je 1.093.564 birača, dok su Đurov i njegov kandidat Georgi Kandev dobili 749.543 glasa. Opciju da ne podržavaju nijednog kandidata izabralo je 2,95 odsto birača. Jotova je pobedila u 28 izbornih okruga, dok je Đurov bio uspešniji u tri, uključujući dva sofijska okruga.

Izlaznost je bila niska, približno 27 odsto, što ukazuje na ograničenu mobilizaciju biračkog tela uprkos značajnim spoljnopolitičkim razlikama između predsedničkih kandidata.

U prvom krugu, održanom 25. oktobra, Jotova je dobila 34,76 odsto glasova, a Đurov 31,95 odsto. Prednost od nepuna tri procentna poena pretvorila je u drugom krugu u ubedljivu pobedu, uz podršku političkih snaga koje se protive dosadašnjoj politici evropskih institucija prema Rusiji.

Njen protivkandidat Andrej Đurov, nekadašnji vršilac dužnosti premijera i bivši zamenik guvernera Bugarske narodne banke, priznao je izborni poraz. Đurov se tokom kampanje zalagao za čvršću koordinaciju sa NATO-om i Evropskom unijom, upozoravajući da bi pobeda Jotove mogla da dovede do koncentracije političke moći u rukama struktura bliskih Radevu.

Jotova: Svi bi trebalo da pozovu predsednika Putina

Jedna od najznačajnijih poruka Ilijane Jotove u završnici predsedničke kampanje odnosila se na potrebu neposrednog dijaloga Evropske unije sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

U razgovoru koji je preneo britanski „Fajnenšel tajms”, Jotova je pozvala evropske lidere da napuste politiku ograničene diplomatske komunikacije sa Moskvom i uspostave kanale za pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini.

„Svi bi trebalo da pozovu predsednika Putina. Bilo bi mnogo efikasnije kada bi se ti diplomatski kanali sa Rusijom otvorili u ime cele Evropske unije”, poručila je Jotova.

Ona je predložila i da Bugarska preuzme aktivniju ulogu u uspostavljanju komunikacije između Moskve i Brisela, ocenivši da Sofija može da bude važan „diplomatski kanal” između dve strane.

Njen predlog podrazumeva da evropske institucije neposredno učestvuju u razgovorima o ukrajinskom sukobu, umesto da se diplomatska inicijativa prepušta isključivo drugim međunarodnim akterima, prenosi Politika.

Jotova je više puta isticala da se rat u Ukrajini ne može posmatrati samo kroz vojnu podršku Kijevu, već da su neophodni politički pregovori i dugoročni bezbednosni aranžmani. Zalaže se za smanjivanje finansijske pomoći Ukrajini, uz obrazloženje da prioritet mora biti zaustavljanje krvoprolića, i protivi se slanju bugarskih vojnika u ukrajinsku ratnu zonu.

Istovremeno, članstvo Bugarske u Evropskoj uniji i NATO-u smatra strateškim opredeljenjem zemlje. Njeni stavovi zato ne predstavljaju najavu napuštanja evroatlantskih integracija, već zahtev za drugačijom politikom prema Rusiji unutar postojećih savezništava.

Pobeda koja učvršćuje poziciju Rumena Radeva

Pobeda Ilijane Jotove ima i značajnu unutrašnjopolitičku dimenziju jer predsednička institucija ostaje u rukama političkog kruga povezanog sa premijerom Rumenom Radevom.

Radev je u januaru 2026. podneo ostavku na mesto predsednika kako bi se uključio u parlamentarnu politiku. Na izborima održanim 19. aprila njegova koalicija „Progresivna Bugarska” osvojila je apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini, a Radev je 8. maja izabran za predsednika vlade.

Jotova, koja je od 2017. bila njegova potpredsednica, preuzela je predsedničku funkciju 23. januara 2026, nakon što je Ustavni sud formalno okončao Radevov mandat. Time je postala prva žena na čelu Bugarske, a izbornom pobedom 1. novembra i prva žena koja je neposredno izabrana za predsednicu države.

Njen novi petogodišnji mandat počinje 22. januara 2027. godine.

Iako predsednik Bugarske ima pretežno predstavnička ovlašćenja, njegova uloga nije isključivo protokolarna. Šef države je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvuje u imenovanju diplomatskih predstavnika, ima pravo da vraća zakone parlamentu na ponovno razmatranje i predstavlja državu u međunarodnim odnosima.

Upravo zato je izbor Jotove značajan za spoljnopolitičku orijentaciju Sofije, naročito u pitanjima odnosa sa Rusijom, rata u Ukrajini i bezbednosti Crnog mora.

Dok njene pristalice naglašavaju potrebu za diplomatskim rešavanjem sukoba i zaštitom bugarskih nacionalnih interesa, protivnici upozoravaju da politička bliskost predsednice i premijera smanjuje mogućnost institucionalne kontrole izvršne vlasti.

Povezane teme: