Povežite se s nama

Najnovije

Industrijski plan do 2035. godine: mnogo ciljeva, malo konkretnih rezultata

Objavljeno

na

Forschung Austria

Vladina industrijska strategija Austrije, predstavljena pre jedanaest meseci uz velika obećanja, suočava se sa ozbiljnim kritikama nakon prve nezavisne procene. Ministar privrede Wolfgang Hattmannsdorfer  tada je najavio 114 konkretnih mera za razvoj ključnih tehnologija i jačanje industrije, uz ambiciju da Austrija do 2035. godine uđe među deset najrazvijenijih zemalja po industrijskoj proizvodnji.

Međutim, izveštaj austrijskog  Saveta za produktivnost pokazuje da su kod samo 23 od ukupno 114 mera definisani merljivi kriterijumi uspeha. Zbog toga je teško utvrditi da li strategija zaista ostvaruje rezultate i doprinosi jačanju industrijskog sektora.

Sprovođenje bez jasnih rezultata

Prema podacima austrijskog Saveta za produktivnost (Produktivitätsrat), do kraja juna 52 mere bile su u fazi realizacije.

Među njima su ukidanje zabrane skladištenja CO2, usvajanje zakona o ubrzanju razvoja obnovljivih izvora energije i smanjenje poreza na električnu energiju. Ipak, sama činjenica da su projekti pokrenuti ne znači da će ostvariti očekivane rezultate.

Ekonomista Andreas Reinstaller upozorava da za svaku meru moraju biti jasno određeni ciljevi i način na koji ona doprinosi ukupnoj strategiji. Kao primer navodi planirane subvencije za troškove električne energije industrije, u iznosu od 250 miliona evra godišnje od 2027. godine. Iako je predviđeno jačanje privredne lokacije, nije precizirano šta bi se konkretnim ulaganjem trebalo postići.

Dodatni problem predstavlja mogućnost da bi pojedine kompanije realizovale određene projekte i bez državne pomoći. Istraživanje među 12 ministarstava zaduženih za sprovođenje strategije pokazalo je da se takva mogućnost navodi kod 20 mera. Ekonomisti ovaj fenomen nazivaju efektom subvencionisanja aktivnosti koje bi se svakako dogodile.

Ambiciozni ciljevi, ali neizvesni rezultati

Strategija obuhvata devet ključnih tehnoloških oblasti, među kojima su veštačka inteligencija, čipovi, robotika, biotehnologija, kvantne tehnologije, mobilnost, energetika, zaštita životne sredine i svemirska industrija.

Ipak, predsednik Saveta za produktivnost Christoph Badelt smatra da su i pojedini opšti ciljevi problematično postavljeni. Planirano povećanje produktivnosti rada od najmanje 1,5 odsto godišnje do 2035. godine, prema njegovom mišljenju, nije isključivo industrijski cilj, jer obuhvata i trgovinu i građevinarstvo. Osim toga, na mnoge pokazatelje presudno utiču privredna kretanja, na koja politika ima ograničen uticaj.

U Ministarstvu privrede, međutim, tvrde da se strategija sprovodi prema planu. Prema njihovim podacima iz novembra, oko polovine mera već je realizovano ili je u fazi sprovođenja. Kao odgovor na kritike, ističu i postojanje nezavisnog mehanizma za praćenje napretka.

Pored posebne radne grupe, ministar Hattmannsdorfer osnovao je i novo savetodavno privredno telo, u kojem su, uz predstavnike menadžmenta, i nemački ekonomista Justus Haucap i bivši direktor austrijske statistike Tobias Thomas.

Povezane teme: