Povežite se s nama

Najnovije

Nezaposlenost u Austriji nastavlja da raste – 390.000 trenutno bez posla

Objavljeno

na

AMS
AMS

Nezaposlenost je u Austriji u oktobru dodatno porasla, tako da je trenutno 390.000 ljudi bez posla.

Nezaposlenost među ženama ponovo je porasla (za 3,8 odsto), dok među muškarcima nastavlja da opada (za 2,6 odsto). Takođe postoji razlika između starijih i mlađih starosnih grupa –  sveukupno, nezaposlenost raste već 43. mesec zaredom.

„Čini se da trend koji se pojavio tokom poslednjih nekoliko meseci postaje sve izraženiji: blagi ekonomski oporavak oseća se u određenim grupama, ali ne u svim“, istakla je Petra Draxl, članica izvršnog odbora Službe za zapošljavanje (AMS).

„Vidimo rast nezaposlenosti u sektorima u kojima je veći udeo žena – kao što su trgovina i zdravstvo – dok u sektorima sa većim udelom muškaraca nezaposlenost opada. Ukratko, ekonomski oporavak još uvek nije dovoljno snažan da smanji nezaposlenost u Austriji“, navela je Draxl.

Nakon više od tri godine neprekidnog rasta stope nezaposlenosti, počinju da se javljaju prvi, blagi znaci stabilizacije na tržištu rada.

„Iako je situacija na tržištu rada i dalje veoma izazovna, pojavljuju se rani, blago pozitivni signali: rast nezaposlenosti se usporava, a u određenim sektorima i regionima već beležimo pad broja nezaposlenih. Ovo je ohrabrujući pomak, iako još uvek ne možemo govoriti o konačnom preokretu. Sada je ključno osigurati da se ovi prvi tračci nade pretoče u održivo poboljšanje. Stoga, aktivna politika tržišta rada ostaje neophodna – posebno za one grupe koje još uvek nisu osetile nikakve znake ovog oporavka”, ocenjuje ministarka rada i socijalnih pitanja Korinna Schumann.

Kada se broj nezaposlenih osoba sabere sa brojem onih koji su uključeni u programe obuke koje sprovodi Služba za zapošljavanje (AMS), uočava se pad nezaposlenosti u određenim sektorima – naročito u građevinarstvu (-1,3 odsto), turizmu (-1,9 odsto) i sektoru usluga privremenog zapošljavanja (-0,9 odsto) – kao i u regionu Beča (-2,8 odsto). Ovi trendovi ukazuju na to da se situacija u pojedinim delovima tržišta rada postepeno popravlja.

Kontinuirani, mada blagi, rast zaposlenosti (+0,1 odsto u septembru, uz sličnu procenu za oktobar) takođe potkrepljuje ovakvu procenu. I tempo rasta nezaposlenosti je usporen: u oktobru 2026. godine, ukupan broj nezaposlenih i osoba na obukama AMS-a porastao je za samo 0,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši ukupno oko 390.000 ljudi.

Da bi se ovaj blago pozitivan trend dugoročno učvrstio, neophodno je nastaviti i intenzivirati mere politike tržišta rada – posebno one usmerene na žene, starije osobe i dugoročno nezaposlene. Nakon dvogodišnje recesije, austrijska privreda je 2025. godine zabeležila rast od 0,7 odsto – što je bolji rezultat nego što se prvobitno očekivalo.

Shodno tome, polazna osnova za ekonomske prognoze koje su u oktobru 2026. godine objavili Austrijski institut za ekonomska istraživanja (WIFO) i Institut za napredne studije (IHS) nešto je optimističnija u odnosu na projekcije iz aprila. Oba instituta sada predviđaju rast BDP-a od 0,9 odsto, odnosno 0,8 odsto za 2026. godinu.

Uprkos ovim blago pozitivnim signalima, broj nezaposlenih lica krajem oktobra i dalje je za 3.990 veći (+1,3 odsto, dostižući 314.499) u poređenju sa brojkom zabeleženom 2025. godine. Stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 7,3 odsto (rast od 0,1 procentnog poena u odnosu na oktobar 2025). Istovremeno, nivo zaposlenosti je porastao u odnosu na prethodnu godinu (uz procenjeni porast broja radnih mesta za 6.000).

Međugodišnji porast broja nezaposlenih lica i polaznika programa obuke koje sprovodi AMS ostao je relativno stabilan tokom proteklih nekoliko meseci, pri čemu je u oktobru zabeleženo blago poboljšanje (smanjenje). U oktobru 2026. godine, ukupan broj nezaposlenih lica i polaznika AMS programa obuke dostigao je 389.941 – što je povećanje od 1.823 u odnosu na prethodnu godinu.

Krajem oktobra 2026. godine, nezaposlenost mladih ponovo stagnira, uz porast od 35 osoba (ili 0,1 odsto). Međutim, broj osoba koje traže mesto za stručnu obuku (šegrtsko mesto), a koje su odmah dostupne – prema evidenciji AMS-a – značajno je porastao (+12,6 odsto, odnosno +1.242), dok je broj slobodnih mesta za stručnu obuku prijavljenih AMS-u opao za 193 u odnosu na prethodnu godinu. To dovodi do manjka od 4.347 mesta za stručnu obuku.

Nezaposlenost među stranim državljanima blago je opala za 1,9 odsto, dok je nezaposlenost među austrijskim državljanima porasla za 3,5 odsto.

S obzirom na to da broj tražilaca posla raste već mnogo meseci, broj dugoročno nezaposlenih – definisanih kao osobe koje su prijavljene kao nezaposlene kod AMS-a najmanje godinu dana – porastao je na 104.441 (+9.965, odnosno +10,5 odsto). Dugoročno nezaposlene osobe sada čine trećinu svih registrovanih nezaposlenih lica.

Krajem oktobra 2026. godine, ukupan broj odmah dostupnih slobodnih radnih mesta prijavljenih AMS-u opao je za 3,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, spustivši se na 73.733. Priliv novih slobodnih radnih mesta u Službu za zapošljavanje takođe je opao u oktobru, zabeleživši pad od 6,2 odsto (-3.016) u poređenju sa prethodnom godinom.

Naročito u sektoru turizma, postaje očigledno da tržište rada zahteva kako zapošljavanje domaće radne snage, tako i pronalaženje rešenja za periode kada postoji povećana potreba za radnicima, poput sezonskih špiceva. Nova uredba o kvotama za sezonske radnike za 2027. i 2028. godinu šalje jasan signal u pogledu politike tržišta rada: kvota za sezonske radnike utvrđena je na 6.250. To predstavlja smanjenje od 21,875 procenata u odnosu na prethodnu kvotu, čime se daje prednost domaćim tražiocima posla.

Nova uredba biće na snazi dve godine, uz očuvanje fleksibilnosti na nivou saveznih država. Ovo privrednim subjektima pruža sigurnost pri planiranju, a istovremeno omogućava da se uzmu u obzir regionalne razlike i sezonski skokovi u potražnji za radnom snagom.

Ministarka Schumann ističe važnost uravnotežene politike tržišta rada.

„Naš cilj je tržište rada koje stvara prilike za ljude, a istovremeno odgovara na stvarne potrebe privrede. Sezonski radnici mogu dati značajan doprinos u oblastima gde se dodatne potrebe za radnom snagom ne mogu zadovoljiti iz redova domaće radne snage. Ipak, ostaje jasno da prioritet ima zapošljavanje domaćih radnika. Jednako su važni i pravedni uslovi rada, kao i poštovanje važećih zakona o radu”, naglasila je ministarka.

Povezane teme: