Najnovije
Paradoks austrijskog zdravstva: Manje pacijenata, 71 odsto veći troškovi
Uprkos padu broja hospitalizacija, troškovi bolničkog lečenja u Austriji nastavljaju naglo da rastu. Prema aktuelnom izveštaju austrijskog Računskog suda (Rechnungshof), izdaci za bolnice povećani su za čak 71 odsto u periodu od 2014. do 2024. godine, dok je broj stacionarnih boravaka u istom periodu opao za 22 odsto.
Revizori upozoravaju da zdravstveni sistem mora efikasnije da koristi raspoložive kadrovske i finansijske resurse, posebno u uslovima nedostatka medicinskog osoblja i sve većih troškova. Javna potrošnja za zdravstvo u Austriji visoka je i u poređenju sa drugim državama Evropske unije. Posebna pažnja u izveštaju posvećena je Donjoj Austriji, gde su posledice nedostatka lekara i ograničenih budžetskih sredstava naročito vidljive u manjim bolnicama koje se nalaze izvan centralnih područja.
Takve ustanove imaju sve veće poteškoće da pronađu zamenu za lekare u pojedinim specijalističkim oblastima, a zabeležen je i pad broja zaposlenih. Političke garancije koje su ranije štitile postojeće bolničke lokacije dugo su sprečavale ozbiljnije promene u organizaciji zdravstvene mreže.
Zdravstveni plan donosi promene, ali problem ostaje
Određeni pomaci očekuju se zahvaljujući zdravstvenom planu 2040+, koji je parlament Donje Austrije usvojio u martu 2025. godine, nakon konsultacija sa brojnim zdravstvenim stručnjacima.
Računski sud ocenio je ovu odluku načelno pozitivno, ističući da je strukturna reforma neophodna kako bi se medicinske usluge organizovale efikasnije i raspoloživi resursi bolje rasporedili.
Revizori su, međutim, ukazali i na rastući udeo zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom.
U Donjoj Austriji njihova stopa povećana je sa 26 odsto u 2019. na 32 odsto u 2024. godini. Istovremeno, oko dve trećine lekara starosti između 51 i 60 godina prijavilo je dodatnu profesionalnu delatnost.
Računski sud smatra da bi ubuduće trebalo pažljivije proveravati zahteve za rad sa skraćenim vremenom kada zaposleni na to nemaju zakonsko pravo, posebno da li postoje opravdani razlozi i da li bi takva odluka ugrozila funkcionisanje zdravstvenih ustanova.
Poseban problem predstavljaju i takozvani pacijenti gosti, odnosno stanovnici Donje Austrije koji se leče u bečkim bolnicama. Od 2018. do 2024. godine u bečkim ustanovama godišnje je prosečno zabeleženo 70.524 stacionarna boravka pacijenata iz Donje Austrije, što je činilo između 16 i 17 odsto svih hospitalizacija u Beču.
Računski sud smatra da ovakav način lečenja može doprineti efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti, ali samo uz odgovarajuću finansijsku nadoknadu između pokrajina. Iako je Ministarstvu zdravlja još 2015. i 2018. godine preporučeno da uspostavi takav model, jedinstvena osnova za međupokrajinsko finansiranje i dalje ne postoji.
Razgovori između Beča i Donje Austrije su u toku, dok su Štajerska i Gornja Austrija, odnosno Salzburg, već postigli bilateralne sporazume.
-

Najnovije prije 1 danLekari izražavaju gnev nakon pada sistema „e-card“
-

Najnovije prije 1 danOgraničena operativna spremnost rezervnog sastava Bundesheera
-

Najnovije prije 5 satiJavni prevoz poskupljuje: Beč uvodi i godišnje usklađivanje sa inflacijom
-

Najnovije prije 5 satiPlan vlade za reformu tužilaštva na udaru ozbiljnih kritika


