Povežite se s nama

Najnovije

Plan vlade za reformu tužilaštva na udaru ozbiljnih kritika

Objavljeno

na

Pravosuđe
Chatgpt ilustracija

Generalna prokuratura Austrije oštro je kritikovala planirane izmene zakona o osnivanju Saveznog državnog tužilaštva i zatražila temeljnu preradu reforme. Iako je vlada nakon prvobitnih predloga unela određene izmene, prema oceni ove institucije, najvažniji nedostaci nisu otklonjeni.

Generalna prokuratura smatra da predložena organizacija ne pruža dovoljno garancija za nezavisnost tužilaštva i upozorava na moguće dugoročne posledice po austrijsko krivično pravosuđe.

Pozitivno je ocenjena odluka da se ubuduće pred Nacionalnim savetom neće objavljivati kako su glasali savezni državni tužioci i njihovi zamenici.

Međutim, produženje mandata sa šest na devet godina, kao i promena predsedavajućeg na svake tri umesto na svake dve godine, ne menjaju suštinske primedbe. Generalna prokuratura ostaje pri kritikama iz ranijih mišljenja, dostavljenih 16. jula i 26. avgusta.

Sporno rukovodstvo i politički uticaj

Jedna od glavnih primedbi odnosi se na planirano tročlano rukovodstvo nove institucije. Generalna prokuratura smatra da bi najvišu instancu tužilaštva, slično najvišim sudovima, trebalo da vodi jedna osoba, dok bi se stručne odluke donosile u senatima.

Predloženi model, prema kojem bi kolegijum istovremeno upravljao institucijom i odlučivao o svim stručnim pitanjima, ocenjuje se kao rizičan i bez uverljivog primera iz prakse. Sporan je i postupak imenovanja budućih saveznih državnih tužilaca.

Parlament moći će da odbije predložene kandidate običnom većinom, bez obrazloženja i bez ograničenja broja ponovljenih odbijanja. Generalna prokuratura upozorava da bi se time sumnje u politički uticaj na tužilaštvo samo prenele na postupak izbora rukovodstva.

Ni desetoročlana komisija za izbor ne otklanja zabrinutost, jer su u njenom sastavu predviđena samo dva tužioca, a nedostaje član sa objedinjenim iskustvom u stručnom nadzoru i zaštiti zakonitosti.

Kontrola istraga i opasnost za pravosuđe

Posebno problematičnim ocenjena su planirana kontrolna ovlašćenja parlamenta, koja bi obuhvatala i postupke koji su još u toku, uključujući nejavne istrage.

Prema upozorenju Generalne prokurature, takva mogućnost mogla bi dodatno da pojača politički uticaj na rad tužilaštva. Istovremeno, nova institucija morala bi da podnosi godišnji pisani izveštaj, polugodišnje usmene izveštaje predsedavajućeg i odgovara na parlamentarna pitanja, što bi zahtevalo značajne kadrovske kapacitete.

Dodatne nedoumice izaziva i predviđena odgovornost saveznih državnih tužilaca pred Ustavnim sudom, uz zadržavanje postojećih nadležnosti Vrhovnog i Upravnog suda. Generalna prokuratura upozorava da bi takva podela mogla dovesti do sukoba nadležnosti i protivrečnih odluka najviših sudskih instanci.

Kritikuje se i redovna promena predsedavajućeg, jer bi mogla da dovede do gubitka stručnog znanja i kontinuiteta u rukovođenju.

Kao alternativu, Generalna prokuratura predlaže instituciju na čijem bi čelu bila jedna osoba, uz dva senata zadužena za stručni nadzor nad tužilaštvima.

Postojeću strukturu Generalne prokurature za pravne lekove i zaštitu zakonitosti trebalo bi zadržati.

Prema njenoj oceni, samo temeljno prerađena reforma može sprečiti ozbiljnu i trajnu štetu austrijskom krivičnom pravosuđu.

Povezane teme: