Povežite se s nama

Najnovije

UN usvojile rusku rezoluciju o borbi protiv nacizma: Austrija glasala protiv, Srbija za

Objavljeno

na

Glasanje o ruskoj rezoluciji o borbi protiv nacizma
UN

Rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma, neonacizma, savremenih oblika rasizma, ksenofobije i netolerancije podržalo je 117 zemalja, dok su članice NATO-a bile protiv, kao i Austrija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je sinoć ruski predlog rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Na plenarnoj sednici Trećeg komiteta 81. zasedanja Generalne skupštine UN, usvojena je rezolucija pod nazivom „Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije“.

Ruski predlog podržalo je 117 država, među kojima je bila i Srbija. Protiv su glasale 53 zemlje predvođene SAD, od članica NATO-a i Ukrajine, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana izuzev Srbije.

Devet, među kojima su Švajcarska i Turska, bilo je uzdržano. Protiv su glasale 53 države, među kojima su Australija, Austrija, Belgija, Mađarska, Nemačka, Grčka, Gruzija, Irska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Portugalija, Sjedinjene Američke Države, Ukrajina, Francuska, Finska, Češka, Estonija i Japan, kao i Slovenija i Hrvatska, a sa Zapadnog Balkana Albanija, Bosna i Hercegovina, i Severna Makedonija.

Kako je naveo direktor odeljenja za multilateralnu saradnju o ljudskim pravima Grigorij Lukjancev Ministarstva spoljnih poslova Rusije, usvajanje ove rezolucije ove godine ima poseban značaj, jer se poklapa sa 80. godišnjicom presude Nirnberškog tribunala i 25. godišnjicom usvajanja Durbanske deklaracije i programa delovanja protiv rasizma i ksenofobije.

Ruska inicijativa, predstavljena uz podršku široke koalicije od 45 država kopredlagača iz svih krajeva sveta „služi kao suštinski međunarodno-pravni instrument za suprotstavljanje falsifikovanju istorije, reviziji ishoda Drugog svetskog rata, kao i pokušajima relativizacije ili opravdavanja zločina koje su počinili nacisti i njihovi saučesnici“, navodi se u saopštenju iz Moskve.

Posebna pažnja posvećena je uništavanju spomenika podignutih u čast onih koji su se borili protiv nacizma, kao i pokušajima zabrane simbola koji predstavljaju pobedu u Drugom svetskom ratu.

Rezolucija takođe ističe neprihvatljivost ideologija zasnovanih na superiornosti određenih grupa stanovništva nad drugima, na osnovu rase, etničke pripadnosti ili religije. Ovo pitanje ostaje veoma aktuelno i danas, s obzirom na širenje različitih oblika netolerancije – uključujući „islamofobiju, hrišćanofobiju, afrofobiju, arapofobiju, rusofobiju i antisemitizam“.

„Ishod glasanja, koji odražava stav ogromne većine delegacija, još jednom je potvrdio široku međunarodnu podršku ruskoj inicijativi među globalnom većinom“, zaključuje Lukjancev i dodaje da će Rusija nastaviti da se zalaže za odlučne mere protiv veličanja nacizma, očuvanje istorijskog sećanja i sprečavanje svakog ponavljanja tragedije Drugog svetskog rata.

O rezoluciji

Nacrt rezolucije „Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih oblika prakse koji doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netrpeljivosti povezane s njima“ Rusija podnosi svake godine, a rezolucija se usvaja od 2005. godine.

Dokument sadrži odredbe o odlučnoj osudi incidenata povezanih sa veličanjem i propagandom nacizma, pozdravljanju napora za očuvanje istorijske istine, kao i preporuke za preduzimanje mera radi sprečavanja poricanja zločina protiv čovečnosti, revizije istorije i rezultata Drugog svetskog rata.

Nacrtom rezolucije takođe se odlučno osuđuje „korišćenje u obrazovnom procesu obrazovnih materijala i retorike kojima se propagiraju rasizam, diskriminacija, mržnja i nasilje na osnovu etničkog porekla, nacionalnosti, vere ili uverenja“.

Povezane teme: