Povežite se s nama

Najnovije

Zimi teško ustajete iz kreveta? Evo zašto je kriv mrak i šta može da pomogne

Objavljeno

na

Chatgpt ilustracija

Ako vam je ovih dana teže da ustanete iz kreveta nego tokom leta, za to postoji jednostavan razlog – budilnik zvoni dok je još mrak. Unutrašnji sat organizma ravna se prema svetlosti, a zimi je ima znatno manje. Evo šta pokazuju istraživanja i koje navike mogu da pomognu da lakše započnete dan.

Dnevni ritam spavanja i budnosti reguliše grupa nervnih ćelija u mozgu koja se naziva suprahijazmatsko jedro. Prema američkom Nacionalnom institutu za opšte medicinske nauke (NIGMS), na ovaj glavni biološki sat najviše utiču svetlost i mrak, više nego hrana, fizička aktivnost ili temperatura.

U zavisnosti od količine svetlosti koju oči primaju, ovo jedro reguliše lučenje melatonina, hormona koji uveče izaziva pospanost, piše N1.

Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv (NHLBI) navodi da nivo melatonina u krvi raste uveče i dostiže vrhunac u ranim jutarnjim satima. Kada Sunce izađe i količina svetlosti u okruženju se poveća, organizam počinje da luči kortizol, hormon koji priprema telo za buđenje.

Isti institut navodi da je prirodni ciklus kod većine ljudi nešto duži od 24 sata, zbog čega je organizmu potreban svakodnevni signal iz spoljašnje sredine kako bi se uskladio sa danom.

Zimi dobijamo premalo svetlosti

Istraživači sa Univerziteta Kolorado u Bolderu sproveli su 2017. godine istraživanje u kojem je petoro ljudi provelo nedelju dana na kampovanju u periodu oko zimskog solsticija, kada su dani najkraći. Tokom tog perioda merili su izloženost svetlosti i nivo hormona.

Prema podacima univerziteta, savremeni način života, koji podrazumeva boravak u zatvorenim prostorijama tokom dana i izloženost veštačkom svetlu noću, zimi smanjuje izloženost prirodnoj svetlosti čak 13 puta.

Nakon nedelju dana provedenih pod prirodnim svetlom, vreme početka lučenja melatonina pomerilo se oko dva i po sata unapred, a učesnici istraživanja počeli su ranije da odlaze na spavanje. Studija je objavljena u naučnom časopisu Current Biology.

Isti istraživački tim pokazao je da je i jedan vikend proveden napolju tokom leta bio dovoljan da se postigne oko 69 odsto pomaka koji je ranije zabeležen nakon cele nedelje kampovanja.

Drugim rečima, ako tokom dana boravite u kancelariji, a uveče ste izloženi jakom svetlu i ekranima, vaš unutrašnji sat može da se pomeri unapred. Zbog toga budilnik koji zvoni u šest sati može da vas probudi u trenutku kada organizam i dalje misli da je noć.

Šta može da pomogne tokom zimskih jutara

  • Ustajte u isto vreme svakog dana, uključujući vikende. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upravo to navodi kao jedan od osnovnih saveta za kvalitetniji san. Trudite se da i vreme odlaska na spavanje bude što ujednačenije.
  • Izlažite se dnevnoj svetlosti što ranije. Prošetajte do posla ili stanice, popijte jutarnju kafu pored prozora ili izađite napolje tokom pauze. Istraživači iz Boldera savetuju što više prirodne svetlosti tokom dana, a manje veštačkog osvetljenja noću.
  • Prigušite svetlo u večernjim satima. NHLBI upozorava da jako veštačko osvetljenje kasno uveče može da ometa lučenje melatonina i oteža uspavljivanje.
  • Isključite ekrane najmanje pola sata pre spavanja. To je jedan od saveta CDC-a. Preporučuje se i da spavaća soba bude tiha i prijatno rashlađena, kao i da se izbegava kafa tokom popodneva i večeri.
  • Obezbedite dovoljno sna. CDC odraslima od 18 do 60 godina preporučuje najmanje sedam sati sna. Ako ustajete u šest sati ujutru, trebalo bi da zaspite najkasnije oko 23 sata.

Kada umor nije samo posledica mraka

Kod nekih ljudi kratki zimski dani mogu da izazovu sezonski afektivni poremećaj, oblik depresije koji se javlja tokom zime, a povlači tokom leta.

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) među simptomima navodi lošije raspoloženje, razdražljivost i izraženiji umor, uz potrebu za dužim spavanjem nego inače.

Uzrok ovog poremećaja nije u potpunosti poznat, ali se dovodi u vezu sa smanjenom izloženošću dnevnoj svetlosti. NHS savetuje da se svakog dana provodi što više vremena napolju, na prirodnom svetlu, dok se upotreba lampi koje oponašaju dnevnu svetlost preporučuje uz prethodni dogovor sa lekarom.

Ako se nedeljama osećate neraspoloženo i bez energije, a promene u navikama spavanja i veća izloženost svetlosti ne pomažu, obratite se izabranom lekaru.

Nekoliko jednostavnih navika može da doprinese kvalitetnijem snu i lakšem buđenju, čak i kada mrak nije jedini razlog zbog kojeg se ujutru teško razbuđujete.

Povezane teme: