Najnovije
Austrijanci nezadovoljni radnim mestom više nego ikad
Austrijanci su nezadovoljni svojim radnim mestom više nego ikada ranije, pokazuje „Indeks radne klime“ (Arbeitsklima Index), istraživanje koje sprovodi Radnička komora (AK). Taj indeks je na najnižem nivou u poslednjih gotovo 30 godina.
Austrijanci se žale na vremenski pritisak i iscrpljujući posao koji ih potpuno „cedi“, a mnogi navode da na poslu „nemaju vremena ni da dođu do daha“.
Ovaj indeks jasno pokazuje koliko se situacija u svetu rada pogoršala. Istraživanje se sprovodi već 30 godina, a najnoviji podaci su alarmantni.
Sveukupno zadovoljstvo poslom je na najnižem nivou ikada, a zadovoljstvo sopstvenim radnim mestom takođe je značajno opalo tokom protekle decenije.
„Uvek želimo da znamo kako ljudi zaista prolaze u svetu rada“, kaže predsednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl.
Najviše zabrinjava ogroman porast opterećenja na radnom mestu. Vremenski pritisak, mentalno zahtevni i iscrpljujući zadaci, kao i stalan, neumoljiv pritisak – koji ne ostavlja prostora ni za predah – sve teže padaju zaposlenima.
Ukupno gledano, psihološko opterećenje dostiglo je najviši nivo do sada. Zaposleni češće idu bolesni na posao, što stvara opasan začarani krug. Oni koji rade bolesni rizikuju sopstveno zdravlje, a i bolest duže traje.
Prema rezultatima istraživanja, prosečan broj radnih sati nedeljno u Austriji iznosi 36,6. Zaposleni bi, međutim, radije radili 33,9 sati. Drugim rečima, postoji veliki jaz između stvarnosti i želja zaposlenih.
Još više zabrinjava podatak da samo 41 odsto kvalifikovanih radnika veruje da će verovatno moći da ostane na trenutnim poslovima sve do odlaska u penziju.
Stangl se zalaže za bolje uslove rada za zaposlene.
„Potrebni su nam pravedni uslovi rada, dovoljan broj zaposlenih, pravo na učešće u donošenju odluka i zaštita od preopterećenosti“, kazao je on.
Austrijski indeks radne klime već 30 godina predstavlja „glas zaposlenih“. Upravo objavljeno jubilarno izdanje „30 godina Indeksa radne klime – Perspektive za svet rada sutrašnjice“ sumira tri decenije na radnim mestima i otkriva da su se izazovi sa kojima se zaposleni suočavaju promenili.
Dok je fizičko naprezanje u opadanju, psihološki stres, pritisak na poslu i poteškoće u usklađivanju profesionalnog i privatnog života značajno rastu. Istovremeno, zadovoljstvo uslovima rada opada u ključnim oblastima.
Indeks radne klime razvila je 1996. godine Radnička komora Gornje Austrije (Arbeiterkammer Oberösterreich) u saradnji sa istraživačkim institutima IFES i FORESIGHT.
Do danas je sprovedeno oko 145.000 intervjua sa zaposlenima u Austriji.
Podaci su jasni – nakon perioda relativne stabilnosti, radna klima se pogoršala od početka pandemije kovida 19. Sa 65 poena, Indeks radne klime se sada vratio na nivo blizak onom koji je zabeležen tokom prvobitnog istraživanja 1997. godine. Procene koje se odnose na situaciju na poslu, kao i na šire društvene prilike, u poslednje vreme beleže posebno oštar pad.
Budućnost rada mora se oblikovati na pravičan način
Kvalitet radnog okruženja ne određuje samo zadovoljstvo poslom i motivaciju, već i zdravlje, mogućnosti za zapošljavanje, kao i sposobnost pojedinca da ostane zdrav tokom čitave karijere, sve do odlaska u penziju.
Čak i nakon 30 godina, „Indeks radne klime“ ostaje nezaobilazan temelj za kreiranje tržišta rada i socijalne politike u austrijskom poslovnom svetu, zasnovanih na konkretnim podacima.
„Već tri decenije ’Indeks radne klime’ pokazuje kako svet rada izgleda iz perspektive zaposlenih. Podaci jasno pokazuju da ’dobar rad’ ne nastaje sam od sebe. Za to su potrebni pravični uslovi rada, dovoljan broj zaposlenih, učešće radnika u odlučivanju i zaštita od preopterećenosti. Svako ko želi da oblikuje budućnost rada mora da sasluša zaposlene”, ističe Stangl.
-

Najnovije prije 3 danaORF ostaje bez 93 miliona evra iz budžeta, najavljen gubitak od 25 miliona
-

Najnovije prije 4 danaStudija: Katolička crkva Austriji donosi milijarde
-

Najnovije prije 6 danaFPÖ ponovo na 40 odsto – koliko ÖVP, SPÖ i NEOS imaju zajedno
-

Najnovije prije 1 sedmicaAmeričke carine „ukidaju“ 150 radnih mesta u kompaniji „Voestalpine“


