Povežite se s nama

Najnovije

Kneissl ne želi da ostane bez austrijskog državljanstva

Objavljeno

na

Karin Kneissl
Ministarstvo spoljnih poslova Austrije

Bivša ministarka spoljnih poslova Austrije Karin Kneissl obratila se javnosti nakon što je u Beču pokrenut postupak da joj se oduzme austrijsko državljanstvo. Ona je naglasila da nema rusko državljanstvo i osporila tvrdnju da bečki MA 35 ima nadležnost u ovom slučaju, uz obrazloženje da je njeno poslednje glavno prebivalište u Austriji nije bilo u Beču.

„Želim danas da iznesem određena pojašnjenja u vezi sa postupkom oduzimanja mog austrijskog državljanstva – što bi dovelo do toga da ostanem bez njega, posebno zato što je izveštavanje u austrijskim medijima, kao što je to često slučaj, više polemičko nego zasnovano na činjenicama“, napisala je Kneissl u saopštenju na Telegram mreži.

Navela je da sa MA 35 vodi prepisku još od marta, te da je pre sedam meseci obavestila bečke vlasti da ne poseduje dvojno državljanstvo.

Takođe je, kaže, objasnila službenicima koji vode njen predmet da bi joj oduzimanjem austrijskog državljanstva bio oduzet i status državljanina bilo koje zemlje, u kom slučaju namerava da podnese zahtev za „pasoš UN-a“.

Nagovestila je da bi ovo moglo dovesti do pokretanja postupka zbog kršenja propisa protiv Austrije, a pozvala se i na konvenciju Saveta Evrope.

Kneissl je odbacila obrazloženje „portparola MA 35“ da bečka služba ima nadležnost u ovom slučaju, a ne pokrajinska vlada Donje Austrije, uz tvrdnju da je poslednje mesto prebivališta Karin Kneissl bilo u glavnom gradu.

„To nije tačno. Od oktobra 1998. do decembra 2021. godine, moje glavno prebivalište bilo je prijavljeno u mestu Seibersdorf, a ne u Beču“, napisala je bivša ministarka.

Ona tvrdi da MA 35, koja je nadležna za imigraciona pitanja i državljanstvo, iznosi netačne podatke i da je došlo do proceduralne greške.

Kneissl je dodala da poseduje dozvolu boravka u Rusiji, te se žalila na „donekle prljavu“ raspravu o mogućem oduzimanju njenog državljanstva, koja traje još od juna 2023. godine, otprilike u vreme kada se saznalo da će raditi na Univerzitetu u Sankt Peterburgu.

Kao pravnica po struci, ona sada vodi istraživački centar u tom ruskom gradu, koji se bavi geopolitikom. Poslednjih godina često se pojavljivala i kao komentatorka na ruskoj državnoj televiziji, iako je više puta naglasila da nema želju da postane ruska državljanka.

Kneissl je posebno ukazala na istorijske presedane, napominjući da su totalitarni režimi lišavali državljanstva na desetine hiljada svojih građana.

Navela je primer Hansa Kelsena, autora austrijskog Ustava, kojem je Austrija oduzela državljanstvo mnogo pre nego što su nacionalsocijalisti preuzeli vlast.

„Poput hiljada drugih bivših Austrijanaca, Kelsen, iz razumljivih razloga, nikada više nije kročio u Austriju”, napisala je ona.

Napomenula je da joj je jedan od njenih profesora na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu Hans Klinghofer, koji je bio Kelsenov asistent, svojevremeno objasnio okolnosti tog događaja. Ona sama je 2020. godine bila primorana da napusti Austriju, a nakon brojnih poteškoća uspela je da ponovo izgradi svoj život.

„Kao i Hans Kelsen, nemam nameru da se vratim u Austriju. Sećanje na to kako su me u leto 2020. godine u Beču pljuvali, uz pogrdne povike da sam ’ruska krmača’, još uvek mi je duboko urezano u sećanje“, istakla je Kneissl.

Prema Zakonu o državljanstvu iz 1985. godine, formalni razlozi za oduzimanje austrijskog državljanstva, između ostalog, uključuju i sticanje državljanstva neke druge zemlje. Pored toga, član 33 propisuje da se državljanstvo može oduzeti ako austrijski državljanin služi stranoj državi i svojim ponašanjem značajno ugrozi interese ili ugled Republike.

Istovremeno, Austrija se – na osnovu različitih međunarodnih sporazuma, obavezala na poštovanje opšteg načela izbegavanja stanja bez državljanstva.

Povezane teme: