Lifestyle
Underconsumption core: Zašto je mladima ponovo moderno da imaju manje?
Nova garderoba, najnoviji telefon, patike iz aktuelne kolekcije i proizvodi, koji su preko noći postali popularni na društvenim mrežama. Godinama je potrošačka kultura podsticala ideju da uvek treba imati nešto novo. Međutim, među mlađim generacijama sve više pažnje privlači drugačiji pristup: kupovati manje, duže koristiti ono što već posedujemo i ne menjati stvari samo zato što se pojavio novi model.
Ovaj trend poznat je kao underconsumption core. Umesto stalnog predstavljanja novih kupovina, na društvenim mrežama pojavljuju se sadržaji u kojima ljudi pokazuju garderobu koju nose godinama, stare telefone koje još koriste, popravljene predmete i jednostavnije svakodnevne navike.
Na prvi pogled, reč je o povratku štedljivosti. Ipak, iza ovog trenda krije se nešto više: promena odnosa prema novcu, stvarima, modi i pritisku da se stalno prati ono što je trenutno popularno.
Šta znači underconsumption core?
Izraz underconsumption core mogao bi se prevesti kao trend smanjene ili svesnije potrošnje. Njegova osnovna ideja nije potpuno odricanje od kupovine, već preispitivanje navike da se stalno nabavljaju nove stvari.
Umesto ormara punog odeće koja se retko nosi, prednost se daje manjem broju komada koji se mogu kombinovati. Umesto zamene telefona svake godine, uređaj se koristi dok god dobro funkcioniše. Umesto bacanja pokvarenog predmeta, razmatra se mogućnost popravke.
Upravo se u tome ovaj trend razlikuje od klasičnog minimalizma. Minimalizam se najčešće povezuje sa jednostavnijim životnim prostorom i manjim brojem stvari, dok underconsumption stavlja veći naglasak na samu odluku o kupovini i odnos prema potrošnji.
Nije poenta da posedujemo što manje po svaku cenu, već da kupujemo promišljenije.
Zašto se mladi okreću manjoj potrošnji?
Jedan od razloga je finansijski. Cene stanovanja, hrane, prevoza i drugih svakodnevnih potreba čine da se mnogi mladi pažljivije odnose prema novcu. Kupovina nove garderobe ili tehnike zato se sve češće odlaže, naročito kada postojeći predmeti i dalje mogu da služe.
Drugi razlog je zamor od stalnog praćenja trendova. Društvene mreže svakodnevno predstavljaju nove proizvode, kolekcije i preporuke. Ono što je juče bilo moderno, danas već može delovati zastarelo.
Underconsumption core predstavlja svojevrstan odgovor na takav način života. Umesto da se kupuje svaki proizvod koji postane viralan, sve više pažnje posvećuje se dugotrajnosti, praktičnosti i stvarnoj potrebi.
Istraživanje kompanije McKinsey iz 2026. godine pokazuje da se ovakve navike šire među potrošačima različitih generacija. Čak 82 odsto ispitanika navelo je da duže koristi proizvode pre nego što ih zameni, dok 69 odsto popravlja stvari umesto da ih odmah baci. Među pripadnicima generacije Z posebno su zastupljeni kupovina polovnih proizvoda i samostalno obavljanje poslova za koje bi ranije platili uslugu.

Polovna garderoba više nije samo način da se uštedi
Jedan od najvidljivijih primera ovog trenda jeste rast interesovanja za second-hand odeću.
Nekada su prodavnice polovne garderobe uglavnom povezivane sa povoljnijom kupovinom. Danas su one za mnoge mlade i mesto na kojem mogu pronaći originalne komade, kvalitetnije materijale i garderobu, koja se ne nalazi u svakoj prodavnici.
Kupovina polovne odeće postala je deo šire kulture ponovne upotrebe. Umesto da se garderoba baca čim izađe iz mode, ona dobija drugog vlasnika i nastavlja da se koristi.
U Austriji je ovaj trend već postao deo svakodnevne potrošnje. Prema istraživanju austrijskog Handelsverband-a iz novembra 2025. godine, 73 odsto stanovnika Austrije već je kupovalo polovnu robu, a oko 60 odsto to je učinilo tokom prethodnih 12 meseci. Više od trećine ispitanika izjavilo je da u budućnosti planira još češće da kupuje polovne proizvode.
Najčešće se kupuju odeća, knjige, igračke, nameštaj i predmeti za domaćinstvo.
Ovi podaci pokazuju da second-hand više nije samo alternativa za one koji žele da potroše manje. Postaje uobičajen deo tržišta i način da se produži upotreba proizvoda.
Austrija: Sve veće interesovanje za popravljanje i ponovnu upotrebu
Promena odnosa prema potrošnji vidljiva je i u drugim oblastima. Sve više pažnje posvećuje se trajnosti proizvoda, mogućnosti popravke i kupovini obnovljene tehnike.
Prema izveštaju OECD-a o ekološkim performansama Austrije iz 2026. godine, više od polovine ispitanika u istraživanju iz 2025. kupilo je polovnu robu barem jednom tokom prethodne godine. Među starosnim grupama, osobe mlađe od 30 godina najčešće su kupovale polovne proizvode.
OECD istovremeno ukazuje da se potrošačke navike menjaju postepeno i da interesovanje za održivost ne znači automatski i potpuno drugačiji način kupovine.
To je važna razlika. Nije dovoljno kupiti jednu polovnu jaknu ili popraviti telefon da bi se govorilo o održivoj potrošnji. Suština je u dugoročnijim navikama: manje nepotrebnih kupovina, duže korišćenje stvari i pažljiviji izbor proizvoda.
Kako izgleda underconsumption u svakodnevnom životu?
Ovaj trend ne zahteva velike promene niti posebna odricanja. Često se sastoji od jednostavnih odluka koje mogu napraviti razliku u kućnom budžetu.
- Manje impulsivne kupovine: ne kupovati odeću samo zato što je na popustu ili je popularna na društvenim mrežama.
- Duže korišćenje tehnike: ne menjati telefon, računar ili druge uređaje ako i dalje dobro funkcionišu.
- Popravka umesto bacanja: obuću, odeću, nameštaj i kućne uređaje pokušati popraviti kada je to isplativo.
- Kupovina polovne robe: razmotriti second-hand prodavnice, buvljake i platforme za prodaju korišćenih predmeta.
- Razmena i pozajmljivanje: stvari koje se retko koriste ne moraju uvek da se kupuju.
- Planiranje kupovine: pre nego što se nešto naruči, razmisliti da li je zaista potrebno i koliko će se koristiti.
Zajedničko svim ovim navikama jeste da odluka o kupovini dolazi pre nego što se novac potroši, a ne nakon što se pojavi želja izazvana reklamom ili trendom.

Može li i trend manje potrošnje postati novi marketinški trik?
Tu se pojavljuje zanimljiv paradoks. Underconsumption core postao je popularan upravo na društvenim mrežama, koje su godinama bile jedan od glavnih pokretača prekomerne kupovine.
Sadržaji o jednostavnijem životu, malom broju proizvoda i štedljivosti mogu postati novi način privlačenja pažnje. Čak i ideja da treba posedovati manje može se pretvoriti u tržišnu kategoriju: posebna garderoba, organizatori, proizvodi za održiv život i skupa oprema za minimalistički dom.
Zbog toga je važno razlikovati stvarnu promenu navika od kupovine novih proizvoda samo zato što se predstavljaju kao deo ovog trenda.
Ako neko zameni pun ormar nove garderobe skupom kolekcijom minimalističkih komada koje neprestano kupuje, suština se nije mnogo promenila.
Underconsumption ima smisla samo kada zaista smanjuje nepotrebnu potrošnju, a ne kada stvara novi razlog za kupovinu.
Manje stvari ne mora da znači manje kvaliteta života
Važno je naglasiti da ovaj trend ne podrazumeva odricanje od svega što donosi zadovoljstvo. Niti znači da svako treba da živi sa minimalnim brojem stvari.
Nekome je važno da kupi dobru fotografsku opremu, drugome kvalitetan bicikl, a trećem garderobu koju voli. Problem nije u kupovini, već u navici da se kupuje bez jasne potrebe i da se postojeće stvari odbacuju mnogo pre kraja njihovog upotrebnog veka.
Zato underconsumption core može biti koristan i ljudima koji se ne smatraju minimalistima. Dovoljno je da pre sledeće kupovine zastanu i procene da li im je novi proizvod zaista potreban.
Zašto je možda vreme da promenimo odnos prema kupovini?
Dugo je posedovanje novih stvari bilo jedan od vidljivih pokazatelja uspeha i životnog standarda. Danas se sve češće postavlja pitanje koliko nam je tih stvari zaista potrebno i koliko često ih menjamo bez stvarnog razloga.
Underconsumption core nije samo internet trend, već deo šire promene u načinu na koji ljudi razmišljaju o potrošnji. Rast tržišta polovne robe, interesovanje za popravku i duže korišćenje proizvoda pokazuju da se neke navike menjaju i izvan društvenih mreža.
Možda je najveća vrednost ovog pristupa u jednostavnoj ideji: ne moramo stalno da kupujemo nešto novo da bismo imali osećaj da napredujemo. Ponekad je dovoljno da bolje koristimo ono što već imamo.
-

PRIVREDA / BIZNIS prije 32 minutaTamna strana AI revolucije – Štete rastu, a rizici izmiču kontroli
-

Najnovije prije 2 sataSvako četvrto dete na svetu odrasta u ratnom okruženju
-

Najnovije prije 2 sataKneissl ne želi da ostane bez austrijskog državljanstva
-

Najnovije prije 2 sataAustrijanci nezadovoljni radnim mestom više nego ikad


