Povežite se s nama

Najnovije

Ljubavnici i špijuni: Kako strani agenti već decenijama koriste „ljubavne zamke“ za krađu tajni

Objavljeno

na

Chatgpt ilustracija

Kada pomislite na „ljubavnu zamku“, možda zamišljate nešto iz filmova o Džejmsu Bondu: lepu, misterioznu ženu koja koristi svoju privlačnost da se približi meti koja ništa ne sumnja i glumi naklonost dok izvlači dragocene informacije.

Međutim, ova taktika nije samo motiv iz špijunskih trilera. Ona ima dugu istoriju i špijuni širom sveta koriste je i danas. Posledice po kompanije i pojedince koji upadnu u takve zamke mogu biti dramatične, piše CNN.

Izvršni direktor Nvidije Džensen Huang možda je to upravo naučio na teži način. On je u četvrtak podneo ostavku nakon nedelju dana previranja u svojoj kompaniji, najvećem svetskom proizvođaču čipova za veštačku inteligenciju. Krizu su prvobitno izazvali izveštaji da je imao aferu sa ženom za koju američki zvaničnici veruju da je prosleđivala informacije kineskoj vladi.

Mnogi detalji i dalje su nejasni, uključujući to kako su i kada Alis Huang, koja nije u srodstvu sa Džensenom Huangom, možda regrutovale kineske obaveštajne službe i koje su informacije, ako ih je uopšte bilo, procurele. Peking je optužbe da je špijunirala za Kinu nazvao „neosnovanim spekulacijama“.

Međutim, ova afera ima ozbiljne posledice koje prevazilaze Nvidiju i Džensena Huanga, posebno kada je reč o odnosima SAD i Kine, velikih rivala u trci za dominaciju u oblasti veštačke inteligencije.

„Veoma je upečatljiv nedostatak rasuđivanja izvršnog direktora jedne od najvažnijih kompanija na svetu, koji je imao aferu sa osobom za koju se tvrdi da je agent Komunističke partije“, rekao je Ajzak Stoun Fiš, osnivač kompanije za poslovno-obaveštajne analize Strategy Risks.

„Možda joj nikada nije otkrio nijednu važnu informaciju. Ali samo postojanje tog odnosa predstavlja problem.“

Mnoge poznate ličnosti u prošlosti su bile žrtve obaveštajnih operacija zasnovanih na „ljubavnim zamkama“. Takve zamke predstavljaju „jedan od najstarijih trikova“ u špijunaži i i dalje su „neverovatno česte“, naročito među kineskim i ruskim agentima, rekao je Stoun Fiš.

Kako se postavlja ljubavna zamka

Obaveštajne službe svih zemalja ciljaju pojedince koji bi mogli imati pristup važnim informacijama, rekao je Džon Sajfer, bivši obaveštajac CIA koji je službovao u Aziji i Evropi, a sada je viši saradnik Centra za obaveštajne poslove, politiku i međunarodnu bezbednost Majkl V. Hejden.

Međutim, autoritarne vlade često imaju više mogućnosti da primoraju agente na zahtevne misije koje uključuju seks i romantične veze.

„Ono što Kinezi, Rusi i drugi mogu da urade jeste da koriste mnogo više manipulacije i pritiska prilikom regrutovanja špijuna“, rekao je Sajfer.

„Mogu da kažu: ‘Slušaj, nećemo ti dozvoliti da se vratiš kući ili nećeš moći da vidiš porodicu ako ne budeš radio za nas.’“

Postoji mnogo načina za postavljanje ljubavne zamke

Jedan od njih jeste namamiti metu u kompromitujuću situaciju, a zatim je ucenjivati ili joj pretiti. Na primer, ako osoba poseti bordel ili ima seksualni odnos sa seksualnom radnicom, obaveštajna agencija se umeša i kaže: „Pa, možemo da te uhapsimo ili možeš da nam pomogneš“, objasnio je Piter Matis, predsednik Fondacije Džejmstaun, istraživačkog centra za odbrambenu politiku sa sedištem u Vašingtonu.

Drugi način, koji se najčešće prikazuje u filmovima i medijima, ali je ređi u stvarnom životu, jeste da obučeni strani agent direktno priđe meti sa namerom da je od početka zavede i iskoristi, rekao je Sajfer.

Jedan od primera dogodio se kada je agentkinja Mosada, predstavljajući se kao američka turistkinja „Sindi“, zavela, a zatim otela bivšeg nuklearnog tehničara Mordehaja Vanunua, koji je britanskoj štampi otkrio tajne izraelskog nuklearnog programa, čije postojanje Izrael i dalje zvanično ne priznaje, prenosi N1.

Međutim, verovatniji scenario izgleda ovako: muškarac ili žena spontano započnu vezu sa osobom koja je interesantna obaveštajnoj službi. Agencija sazna za tu vezu, a zatim regrutuje tu osobu, bilo podsticajima ili prinudom, kako bi prikupljala informacije od mete.

Tajni ljubavnici i lažna deca

Ove taktike imaju dugu istoriju. Istočna Nemačka je tokom Hladnog rata bila poznata po tome što je obučavala zgodne i šarmantne muškarce da postanu takozvani „Romeo špijuni“.

Rusi su to tokom tog perioda radili „stalno“, šaljući i muškarce i žene da kucaju na vrata hotelskih soba zapadnih diplomata ili novinara, rekao je Sajfer.

U jednom posebno bizarnom slučaju, koji je trajao od šezdesetih do osamdesetih godina prošlog veka, kineski operski pevač uspeo je da ubedi francuskog diplomatu Bernara Bursikoa, koji je radio u Pekingu, da je žena. Njih dvoje su zatim započeli tajnu romansu.

Pevač Ši Pej Pu uspeo je da održava obmanu gotovo dve decenije, čak tvrdeći da je rodio Bursikoovog sina. Dečak je, u stvarnosti, pripadao ujgurskoj manjini u Kini, a prodala ga je njegova siromašna majka, prema arhivskim izveštajima Njujork tajmsa.

U jednom trenutku kineska tajna služba prišla je Bursikou i rekla mu da može da nastavi da viđa Šija samo ako im bude dostavljao informacije iz francuske ambasade.

Strahujući za Šijevu bezbednost, Bursiko je pristao i godinama im predavao dokumenta, sve dok na kraju nije uspeo da dovede Šija i dečaka u Francusku.

Tamo su ljubavnici uhapšeni, zatvoreni, a kasnije pomilovani. Tada je otkriven i Šijev stvarni pol, što je Bursikoa potpuno slomilo.

Još jedan poznat slučaj, s početka dvehiljaditih, uključivao je Amerikanku kineskog porekla Katrinu Leung, kojoj je FBI plaćao velike sume novca da špijunira Kinu.

U stvarnosti, ona je bila dvostruki agent koji je Pekingu dostavljao poverljive informacije, dok je istovremeno bila u romantičnim vezama sa dvojicom agenata FBI, uključujući i agenta koji je godinama bio zadužen za saradnju sa njom.

Ona i taj agent uhapšeni su 2003. godine. Na osnovu sporazuma o priznanju krivice, u zatvoru je provela najviše tri meseca.

Kineski špijuni „ciljaju sve“, rekao je Sajfer.

„Ciljaju Australijance. Ciljaju Vijetnamce. Ciljaju Singapurce… Šta god Komunistička partija označi kao nešto što je zanima, oni će pronaći način da do toga dođu.“

Stoun Fiš se saglasio, navodeći da se slične taktike verovatno koriste protiv japanskih, korejskih i evropskih meta, kao i da kineske kompanije čak koriste ljubavne zamke protiv domaćih konkurenata u industrijskoj špijunaži.

Kina je, u međuvremenu, upozorila sopstvene građane da izbegavaju da postanu žrtve takvih operacija. Ministarstvo državne bezbednosti saopštilo je 2024. godine da je otkrilo slučajeve u kojima su „strane obaveštajne službe koristile onlajn romanse i upoznavanje kao način za uspostavljanje kontakta“.

„Pažljivo prikrivajući svoj identitet, organizujući naizgled ‘sudbinske susrete’ i pletući zavodljive zamke, oni nastoje da pridobiju i regrutuju pojedince u Kini, ukradu državne tajne i ugroze nacionalnu bezbednost Kine“, upozorilo je ministarstvo.

Šta je na kocki u slučaju Nvidije?

Sajfer procenjuje da ljubavne zamke uspevaju u samo oko 10 odsto slučajeva, ali ističe da je „u špijunskom poslu dovoljno pridobiti nekoliko ključnih ljudi na ključnim pozicijama“.

Čak i jedna uspešna zamka od 1.000 pokušaja mogla bi se smatrati velikim uspehom ako je meta imala pristup važnim tajnama.

A u današnjem geopolitičkom i tehnološkom okruženju postoji mnogo tajni koje se mogu ukrasti.

„Veštačka inteligencija je prepoznata kao jedna od ključnih tehnologija koja je presudna za sve ostalo. Ona omogućava proizvodnju i naučna otkrića, omogućava društvenu kontrolu, omogućava vojno ciljanje“, rekao je Matis.

„Možete da pogledate čitavu industriju i shvatite da je bilo ko iz rukovodstva tih kompanija, bilo ko na najvišim izvršnim pozicijama, verovatno meta obaveštajnih službi.“

Napeti odnosi SAD i Kine predstavljaju dodatni rizik, a posledice skandala u Nvidiji prete da prodube međusobno nepoverenje, rekao je Stoun Fiš.

Za SAD, navodno ciljanje Džensena Huanga predstavlja „veoma očigledan primer špijunaže“, dok bi Kina mogla da strahuje da će Nvidia, kao moćan akter u svetu veštačke inteligencije, delovati protiv interesa Pekinga.

Međutim, na kraju krajeva, kako ističu i Stoun Fiš i Matis, svi smo mi ljudi. Svi imamo odnose koji mogu biti iskorišćeni – romantične, prijateljske, profesionalne ili neke druge.

Jedini potpuno siguran način da izbegnete da postanete meta jeste da živite kao pustinjak. Zato je najbolje što kompanije i pojedinci mogu da urade da ostanu oprezni.

Ili, kako je to Matis rekao:

„Vi ste meta. Ne budite naivni. I obavezno postavljajte pitanja“.

Povezane teme: