Najnovije
Mladi u Austriji pokazuju slabije znanje nemačkog jezika i matematike
U okviru provera kompetencija u nižem srednjem obrazovanju (Sekundarstufe I), samo četvrtina učenika ispunjava obrazovne ciljeve iz nemačkog jezika i matematike. S druge strane, njihovo znanje engleskog jezika je bolje nego ikada.
Rezultati takođe pokazuju da što je socio-ekonomski status škole niži, to su i postignuća njenih učenika slabija.
Ministar obrazovanja Austrije Christoph Wiederkehr je zabrinut, ali nije iznenađen.
Nalazi najnovijih provera kompetencija za osmi razred podudaraju se sa trendom koji je već uočen u PISA istraživanju, kao i, donekle, u obrazovnim standardima na nivou osnovne škole: postignuća mladih u Austriji iz nemačkog jezika i matematike sve su slabija.
U periodu između 2023. i 2025. godine, samo 27 odsto učenika ispunilo je obrazovne standarde u oba predmeta zajedno.
„Individualna procena kompetencija“ (IKM-Plus) predstavlja godišnju proveru znanja učenika u Austriji, koja se ne ocenjuje. Sprovodi se među decom i adolescentima u osnovnoj školi i nižem srednjem obrazovanju, konkretno u trećem i četvrtom razredu.
Pored nemačkog jezika i matematike, provera obuhvata i engleski jezik u školama tipa „Mittelschule“ (srednje škole opšteg tipa), kao i u nižim razredima škola tipa „AHS“.
Ova procena služi kao smernica nastavnicima i roditeljima, pomažući im da blagovremeno prepoznaju snage i slabosti deteta u učenju.
Izveštaj o nacionalnim rezultatima, koji je u utorak objavilo Ministarstvo prosvete, objedinjuje podatke za učenike osmog razreda prikupljene tokom tri uzastopne školske godine (2023/2024, 2024/2025. i 2025/2026). Pruža uvid u postignuća trinaestogodišnjaka i četrnaestogodišnjaka u Austriji – testiranih tokom zimskog semestra, pred kraj nižeg srednjeg obrazovanja – u ključnim oblastima: nemački jezik, matematika i engleski jezik.
Udeo učenika sa visokim nivoom veštine čitanja udvostručen
Nivo znanja engleskog jezika među približno 240.000 testiranih učenika najviši je do sada. Kada je reč o receptivnim veštinama (slušanje i čitanje), 41 odsto svih testiranih učenika ispunilo je utvrđene obrazovne standarde, dok ih je 58 odsto premašilo.
To znači da učenici poseduju jezičke veštine na nivou B1 ili višem – pri čemu se nivo B2 očekuje na kraju srednje škole (u vreme polaganja mature).
Broj učenika koji su dostigli ovaj nivo čitanja više se nego udvostručio u poređenju sa 2009. godinom (kada je iznosio 16 odsto). U oblasti slušanja, udeo mladih koji su dostigli nivo B1 čak se utrostručio.
Kada je reč o veštinama pisanja, 91 odsto učenika je u periodu između 2023. i 2025. godine pokazalo osnovni ili napredni nivo znanja.
„Engleski jezik je postao direktno relevantan za živote dece i mladih“, objasnio je Wiederkehr tokom predstavljanja rezultata. Činjenica da se deca danas susreću sa stranim jezicima ne samo u školi, već i putem interneta, filmova, serija i video-igara, prema mišljenju ministra, predstavlja jedan od mogućih razloga za poboljšanje postignuća.
Nedostaci u računanju i pisanju
S druge strane, u matematici su učenici ostvarili znatno slabije rezultate nego prethodnih godina. Samo 40 odsto njih uspelo je da ispuni ili premaši obrazovne standarde u računanju (u poređenju sa 50 odsto u 2017. i 48 odsto u 2012. godini).
To znači da su testirani, u najboljem slučaju, sposobni da primene osnovna znanja i veštine, dok 60 odsto njih to može da učini samo delimično ili uopšte ne može.
Gledano dugoročno, međutim, došlo je do poboljšanja: 2009. godine samo 34 odsto mladih ispunjavalo je ili premašivalo obrazovne standarde.
Kada je reč o nemačkom jeziku – podeljenom na oblasti kompetencija: čitanje, pisanje i slušanje – rezultati su podjednako poražavajući.
Samo 41 odsto testiranih čita dovoljno dobro da ispuni ili premaši obrazovne standarde u ovoj oblasti (što je pad u odnosu na 50 odsto iz 2017. godine). U pisanju, taj udeo iznosi 54 odsto (podaci za ranija ocenjivanja nisu dostupni), dok u slušanju iznosi 79 odsto (pad u odnosu na 85 odsto iz 2016. godine).
Ipak, prema rečima Roberta Klinglmaira, direktora Austrijskog saveznog instituta za obezbeđivanje kvaliteta u austrijskom školskom sistemu (IQS), mnogo toga se promenilo tokom proteklih 16 godina.
U poređenju sa ranijim godinama, sada veći udeo učenika ima migrantsko poreklo ili im nemački nije maternji jezik. Istovremeno, ima više roditelja sa višim stepenom obrazovanja. Pored toga, ne može se jednostavno zanemariti uticaj godina obeleženih pandemijom kovida 19. Ovi negativni ili pozitivni efekti moraju se uzeti u obzir prilikom poređenja podataka.
Poreklo i jezik
Rezultati takođe pokazuju da što je socio-ekonomska polazna osnova jedne škole nepovoljnija, to je i uspeh njenih učenika slabiji.
„Razlike zasnovane na poreklu, porodičnom okruženju, pa čak i tipu škole, veoma su, veoma značajne“, ističe Wiederkehr.
Ovo je nalaz koji je takođe zabeležen u rezultatima za nivo osnovnog obrazovanja, objavljenim u martu – nalaz koji se, prema rečima ministra, mora „shvatiti ozbiljno“.
Kako bi se identifikovale ove razlike, škole su svrstane u takozvane „SÖL“ kategorije. Skraćenica SÖL označava „socio-ekonomsku polaznu osnovu“ (sozioökonomische Ausgangslage) i zasniva se na faktorima kao što su nivo obrazovanja i primanja roditelja, kao i migraciono poreklo učenika i jezik kojim govore u svakodnevnom životu.
Škole sa naročito povoljnom socioekonomskom polaznom osnovom spadaju u petu ili šestu kategoriju. S druge strane, škole u nižim kategorijama – prvoj i drugoj – predstavljaju ono što se u ovoj zemlji naziva „školama u izazovnim sredinama“ (Brennpunktschulen).
Na primer, kada je reč o čitanju, samo oko 10 odsto svih škola u prvoj kategoriji ispunilo je obrazovne standarde – a nijedna ih nije premašila. Nasuprot tome, u šestoj kategoriji – najvišoj SÖL kategoriji – 61 odsto škola ispunilo je standarde. Izraženo u „mesecima učenja“, to znači da su učenici koji pohađaju škole u najvišoj SÖL kategoriji više od 39 meseci učenja ispred učenika u najnižoj kategoriji.
To odgovara periodu dužem od tri kalendarske godine.
Ovo takođe pomaže da se objasni zašto gušće naseljene oblasti – poput Beča – kao i „Mittelschulen“, uglavnom pokazuju slabije rezultate od gimnazija u gotovo svim oblastima kompetencija.
Naime, većina škola koje se suočavaju sa izazovnim socio-ekonomskim uslovima nalazi se u gradovima. Štaviše, prema rečima Klinglmaira (Klinglmair), veća je verovatnoća da će „Mittelschulen“ spadati u prvu ili drugu kategoriju socioekonomskog okruženja, u poređenju sa „AHS“.
Međutim, kada je reč o engleskom jeziku, postoji izuzetak.
„Što je neko područje gušće naseljeno, to je viši nivo znanja engleskog jezika“, ističe Klinglmair.
Zapravo, ovaj strani jezik je jedina testirana oblast u kojoj rezultati gotovo da ne variraju u zavisnosti od društvenog porekla ili maternjeg jezika učenika.
Nasuprot tome, u predmetima nemački jezik i matematika – baš kao i u osnovnim školama – socioekonomski položaj se jasno odražava u podacima. I dok učenici kojima je nemački maternji jezik konstantno postižu znatno bolje rezultate u svim oblastima kompetencija u odnosu na one kojima nemački nije maternji jezik, ta razlika je naročito izražena u nemačkom jeziku (razumevanje govora).
„Mere koje smo uveli imaju za cilj da što pre dovedu do preokreta“, istakao je ministar obrazovanja.
Na primer, kako bi se ublažile socioekonomske razlike, ove školske godine uveden je takozvani „bonus za šansu“ („Chancenbonus“).
Tako 400 osnovnih i srednjih škola koje se suočavaju sa posebno velikim izazovima – one svrstane u prvu ili drugu socioekonomsku kategoriju – dobijaju dodatni kadar, poput nastavnika, školskih socijalnih radnika ili školskih psihologa. Pored toga, Wiederkehr je najavio uvođenje „svedočanstva o završenom srednjem obrazovanju“ (mittlere Reife), s ciljem da se postavi „jasan cilj za kraj obaveznog školovanja“.
Ova inicijativa, koja je takođe deo vladinog programa, trebalo bi da bude sprovedena tokom tekućeg zakonodavnog perioda – dakle, najkasnije do 2029. godine.
-

Najnovije prije 2 sedmiceU Beču smanjen broj učenika kojima je potrebna dodatna nastava nemačkog jezika
-

Najnovije prije 2 sedmiceČak 96 odsto učenika vara koristeći ChatGPT
-

Najnovije prije 3 sedmiceIntegracija postaje obaveza – kazne i do 5.000 evra
-

Najnovije prije 3 sataAustrijanci podržavaju ideju centra za deportaciju u Ruandi


