Najnovije
Nemačka štampa: Tompson sme da nastupa u Nemačkoj, a u Zagrebu ne
Tompsonovi koncerti u Nemačkoj i dalje su tema pojedinih nemačkih medija. Dva lista se tako pitaju zašto Tompson sme da nastupa u Nemačkoj, a u Zagrebu ne.
U tekstu u listu Berliner Zeitung autor Boban Dukić nemačkim čitaocima najpre opisuje scenu sa koncerta održanog 13. novembra u Frankfurtu: svetla u dvorani se pale, na pozornici stoji Tompson. I onda: „Oko 5.000 fanova čeka na jedan uzvik koji poznaju tri decenije. Hrvatski pevač viče ’Za dom’. Dvorana odgovara ’Spremni’. Tako počinje ’Bojna Čavoglave’, pesma s kojom je postao poznat početkom 1990-ih godina“.
Nakon konstatacije da je kod pokliča „Za dom spremni“ reč o zvaničnom ustaškom pozdravu, autor svojim čitaocima pojašnjava da je to hrvatska verzija Hitlerovog pozdrava „Zig hajl“ (Sieg Heil).
U tekstu se podseća i na Tompsonov koncert na Hipodromu u Zagrebu: „Kada je Tompson počeo ’Bojnu Čavoglave’, uzviknuo je ’Za dom’ i pola miliona mu je odgovorilo. U publici su mnogi nosili crne majice koje podsećaju na ustaške uniforme. Na brojnim zastavama šahovnica je počinjala prvim belim poljem, kao na grbu Pavelićeve države“., prenosi Deutsche Welle.
U tekstu se dalje pojašnjava ko su bile ustaše i ističe da je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević odbio da omogući Tompsonu drugi koncert u Areni Zagreb, nakon što je na prvom koncertu, održanom krajem decembra prošle godine, s pozornice uzviknuo „Za dom“. I da je otada Opštim uslovima poslovanja gradske Arene propisano da neće biti dozvoljeno održavanje koncerata na kojima izvođač koristi ustaški pozdrav.
„U Austriji su ustaški simboli u javnosti zakonski zabranjeni od 2019. godine. Švajcarska je odbila održavanje Tompsonovih koncerata 2006. u Lucernu i 2016. u Šlirenu. U Nemačkoj nisu izričito kažnjivi ni pozdrav, niti ustaški simboli. Time je za Tompsona u Frankfurtu lakše nego u glavnom gradu njegove sopstvene zemlje“.
Koncert na Hipodromu u Zagrebu bio je veliki spektakl, ali i na njemu je uzvikivano „Za dom spremni“Koncert na Hipodromu u Zagrebu bio je veliki spektakl, ali i na njemu je uzvikivano „Za dom spremni“.
Istim se pitanjem u svom tekstu, objavljenom u listu Welt pod naslovom „’Za dom – spremni!’ – On peva za Boga i Hrvatsku“, bavi i novinar Mladen Gladić.
U tekstu se najpre podseća na Tompsonov koncert u Štutgartu, održan 7. novembra, i na brojne kritičare koji su tražili njegovu zabranu. Ali, uprkos kritikama, ističe autor, grad Štutgart, vlasnik dvorane, na pitanje javnog servisa SWR odgovorio je da ne postoji „velika verovatnoća“ da će biti kršenja propisa ili krivičnih dela na koncertu.
„Krivičnih dela 7. novembra verovatno nije bilo. Slogan ’Za dom – spremni’, koji je prema izveštajima medija viđen na zastavama i šalovima u publici, nije zabranjen ni u Nemačkoj, a ni u Hrvatskoj“, piše Welt.
Autor dalje ističe: „Pritom valja imati na umu da pevača ne bi trebalo smatrati odgovornim za aplauz koji mu upućuju oni s pogrešne strane. Zato bi trebalo postaviti pitanje u kojoj se meri Perković slaže s obožavaocima koji na njegove koncerte dolaze s ustaškim obeležjima, kao i šta on i organizator koncerta preduzimaju kako bi sprečili takve obožavatelje da uopšte uđu na koncert“.
Reinterpretacija fašističkog slogana?
U tekstu se objašnjava da se na početku pesme „Bojna Čavoglave“ čuje uzvik „Za dom spremni“ koji su „osmislili hrvatski fašisti, a koji je onda, tokom ’Hrvatskog domovinskog rata’ za nezavisnost, doživeo svojevrsnu renesansu u borbi protiv Jugoslovenske narodne armije i srpskih separatista u Hrvatskoj“.
Navodi se i primer iz Ukrajine: „To da se u zemljama koje se osećaju vojno ugroženim poseže za tradicijama i autoritetima koji, pažljivijim posmatranjem ne pružaju nikakvo uporište za pozitivno pozivanje na njih, mogli smo nedavno da vidimo na primeru kulta Bandere među brojnim Ukrajincima“.
Autor podseća da je 2020. godine Vrhovni prekršajni sud Republike Hrvatske, s petnaest glasova za i četiri protiv, potvrdio da poklič „Za dom – spremni“ ne predstavlja ugrožavanje javnog reda i mira. I komentariše: „Bilo je to više od 25 godina nakon izbijanja rata u bivšoj Jugoslaviji i predstavljalo je ili dokaz da je uspela reinterpretacija fašističkog slogana u formulu otpora, koja je postala deo osnivačkog mita nove, nezavisne Hrvatske, ili pak dokaz da je Perković danas zaista važna figura u Hrvatskoj. A možda i jedno i drugo“.
Povezivanje nacionalizma i hrišćanstva
U dobrom delu teksta pokušava se da se objasni fenomen Tompson koji je, kako piše Velt, „i međudržavno političko pitanje na području bivše Jugoslavije“. „Na hrvatske kritike zbog toga što je srpski ratni zločinac Ratko Mladić, odgovoran za genocid u Srebrenici, u susednoj zemlji dobio svojevrsnu državnu sahranu, jedan političar iz Srbije uzvratio je tvrdnjom da hrvatski kritičar ima nekritičan odnos prema Tompsonu“.
Nešto dalje autor podseća da na internetu postoje snimci „na kojima neko, čiji glas izrazito podseća na Perkovićev hrapavi glas, izvodi pesmu koja veliča koncentracioni logor Jasenovac (’Jasenovac i Gradiška Stara’)“. I prenosi da je Tompson već tvrdio da je reč o falsifikatu.
Kao jedan aspekt Tompsonove popularnosti autor izdvaja njegovo povezivanje nacionalizma i hrišćanstva i ističe da se već u pesmi „Bojna Čavoglave“ iz 1991. zaziva sveti Ilija. Podseća se i na Tompsonovu pesmu „Maranatha“, za koju je tekst napisao penzionisani biskup Ante Ivas. Maranatha je biblijski izraz koji se najčešće prevodi kao „dođi, Gospode“ ili „Gospod je došao“.
„Da, u Hrvatskoj je Tompson važna figura. Kao i kod Hrvata u inostranstvu, u tzv. dijaspori, gde katoličanstvo i snažna nacionalna svest često idu ruku pod ruku“, zaključuje nemački Welt.
-

Najnovije prije 2 mesecaU Stuttgartu pokrenuta peticija protiv koncerta Thompsona
-

Najnovije prije 3 meseca„Za dom spremni“ na Tompsonovom koncertu u Vukovaru
-

Najnovije prije 17 satiMerz: Ukrajini pružamo podršku, nećemo dozvoliti da velike sile podele Evropu
-

Najnovije prije 1 danČadež i Laminger o mogućnosti primene nemačkog modela finansiranja malih i srednjih preduzeća u Srbiji


