Povežite se s nama

Najnovije

Više od 20.000 ljudi podržalo inicijativu „Srpski4EU” za jezičku ravnopravnost

Objavljeno

na

Srpski4EU
Srpski4EU

Peticiju „Srpski4EU – inicijativa za jezičku ravnopravnost” za svega par dana podržalo je više od dvadeset hiljada ljudi, saopštili su inicijatori.

„U tom smislu, izražavamo zahvalnost svima koji su podržali našu građansku inicijativu ali i zadovoljstvo zbog izraženog interesovanja crnogorske javnosti. S ciljem verodostojnijeg informisanja građana, ali i zbog neutemeljenih interpretacija u vezi s našom inicijativom, želimo da, kao njeni nosioci, ukažemo na nekoliko važnih pojedinosti. Inicijativa „Srpski4EU” ima za cilj institucionalno uvažavanje statusa srpskog jezika po ugledu na evropske prakse i standarde. Prvi potez u okviru te inicijative je zahtev da Crna Gora, uvažavajući sopstvenu jezičku i društvenu realnost, te opredeljenje građana, a u okvirima važećih ustavnih rešenja i uporednih praksi prilikom pristupanja Evropskoj uniji, srpski jezik (koji je maternji čak 43,18 odsto građana) – kandiduje za jedan od zvaničnih jezika Evropske unije“, navodi se u saopštenju.

Naglašavaju da za ovu inicijativu nisu neophodne ustavne promene.

„U praksi pristupanja EU, svaka država članica je slobodna da nominuje koji će je jezik/jezici predstavljati kao zvanični u Evropskoj uniji. Ustav Crne Gore prepoznaje službene i jezike u službenoj upotrebi što je, između ostalih, i srpski. Shodno tome, ne postoji pravna prepreka, sa stanovišta Evropske unije, da Crna Gora kandiduje, dakle i pri trenutnoj formulaciji, srpski jezik kao zvanični jezik EU. Ovo nije puko tumačenje, već utvrđena praksa“, ističe se u saopštenju „Srpski4EU“.

Podsećaju da diferenciranje kategorija zvaničnih jezika nije specifičnost Ustava Crne Gore, već je prisutno i kod mnogih država koje su članice Evropske unije.

„Ono, u njihovim slučajevima, nije predstavljalo prepreku da se kandiduju jezici različitih zvaničnih kategorija. Tako je, na primer, Malta pored „nacionalnog”, tj. „narodnog” jezika (eng. national language) kandidovala još i engleski koji je „službeni”(official language); dok je Irska, prvobitno, nominovala sada „drugi službeni”, tj. engleski, a tek kasnije uvrstila i „nacionalni” odnosno „prvi službeni” jezik – irski, tj. gelski. Bitno je napomenuti da u obje pomenute države, razlikovanje između „nacionalnih” i drugih „službenih” jezika nije beznačajno, već da implicira pravne preferencije u korist „nacionalnih”, što u pogledu jezika pravosuđa (Malta), što u pogledu primata u tumačenju (Irska). Dakle i trenutni ustavni položaj srpskog jezika, za koji bi se čak moglo reći da je iznad onih „drugih službenih” u Irskoj i Malti, pruža osnovu da se on kandiduje za jezik Crne Gore u Evropskoj uniji. Ovo dokazuje i primer Hrvatske, gde je hrvatski jezik formulisan, ne kao „službeni” već kao jezik „u službenoj upotrebi”, stoji u saopštenju.

Zaključuju, iako se semantike pojedinačnih rešenja razlikuju, pravna logika ostaje ista – ne postoji prepreka da se jezici koji imaju zvaničan status kandiduju pred Evropskom unijom.

„Naročito u kontekstu činjenice da je srpski, sa 270,000 govornika, najzastupljeniji jezik u Crnoj Gori, i da uporedni primer – da jezik kojim govori daleko najdominantniji broj građana nema status službenog – u Evropskoj uniji ne postoji. Inicijativa koju smo pokrenuli samo je početak dugoročne strategije kojom ćemo se svim demokratskim, građanskim i legitimnim sredstvima, u skladu s kulturom institucionalnog i civilnog dijaloga, zalagati da srpski jezik dobije odgovarajući institucionalni status u Crnoj Gori i Evropskoj uniji“, zaključuje se u saopštenju.

Srbi iz Crne Gore: PES nema političke volje za odluku o ravnopravnosti jezika

Neprihvatljivo je da se u državi koja teži evropskim integracijama odlaže rasprava o jezičkoj ravnopravnosti velikog broja građana, saopšteno je iz NVO Srbi u Crnoj Gori, nakon izjave poslanika vladajućeg PES Milana Zečevića da nijedan član tog pokreta nije potpisao peticiju za izjednačavanje statusa srpskog jezika sa crnogorskim,

Zečević je rekao da nije trenutak za pokretanje tog pitanja, a iz NVO podsećaju da 45 odsto građana Crne Gore govori srpskim jezikom i da je reč o nedostatku političke volje aktuelne parlamentarne većine da se pitanje ravnopravnosti srpskog jezika pretoči u konkretne političke odluke.

„Evropske vrednosti su ravnopravnost, demokratija i poštovanje volje naroda, saopšteno je u objavi na Fejsbuk stranici „Srbi u Crnoj Gori“, uz ocenu da se evropski put zemlje ne može graditi na zanemarivanju prava građana koji govore srpskim jezikom.

„Srpski jezik – službeni jezik“, podvlači se u objavi i upućuje poziv građanima da obrate pažnju na političke stavove partija i njihovih predstavnika, posebno kada je, kako se navodi, reč o ravnopravnosti jezika i da na narednim izborima svoj glas daju onima za koje smatraju da dosledno zastupaju njihova prava.

Peticiju za priznavanje srpskog jezika kao službenog Skupštini Crne Gore je dostavio Dušan Krcunović, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara.

Peticijom se traži da Skupština Crne Gore preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi, u unutrašnjem poretku i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, izjednačila srpski jezik naveden kao maternji za 43,18 odsto građana i najzastupljeniji je u državi.

Povezane teme: