Najnovije
Od Novog Sada do Beča: Jelisaveta Savka Subotić i počeci borbe za prava žena kod Srba
Još u 19. veku Savka Subotić zalagala se za obrazovanje, rad i društvenu ravnopravnost žena. Bila je jedna od najznačajnijih pionirki ženskog pokreta kod Srba, prva predsednica Kola srpskih sestara, a svoja predavanja o položaju žena održavala je i u bečkoj palati Eschenbach.
Kada se govori o počecima borbe za prava žena u srpskom društvu, ime Jelisavete Savke Subotić zauzima posebno mesto. U vremenu kada je obrazovanje žena bilo ograničeno, a njihovo javno delovanje uglavnom vezano za humanitarni rad i porodicu, ona je zastupala mnogo širu ideju da žene moraju imati pravo na obrazovanje, rad, ekonomsku samostalnost i učešće u društvenom životu.
Njeno delovanje počelo je još sredinom 19. veka, mnogo pre nego što su ženska udruženja i organizovana borba za ravnopravnost dobili šire institucionalne okvire. Savka Subotić nije ostala samo na javnim govorima i idejama. Pokretala je udruženja, pomagala obrazovanje devojaka, zalagala se za ekonomsko osnaživanje žena i predstavljala srpsku žensku inicijativu pred evropskom javnošću.
Od novosadske porodice Polit do javnog delovanja
Jelisaveta Savka Subotić rođena je 11. oktobra 1834. godine u Novom Sadu, u uglednoj trgovačkoj porodici Polit, grčkog porekla. Odrastala je u sredini u kojoj se cenilo obrazovanje, što je značajno uticalo na njen kasniji pogled na položaj žena i njihovu ulogu u društvu.
Godine 1851. udala se za Jovana Subotića (1817–1886), pravnika, književnika i političara, jednu od istaknutih ličnosti srpskog kulturnog i političkog života u Habzburškoj monarhiji. Porodica Subotić jedno vreme živela je u Beču, gradu u kojem je Savka dolazila u dodir sa evropskim kulturnim i intelektualnim tokovima.
Njihovo venčanje održano je 1. maja 1851. godine u Grčkoj pravoslavnoj crkvi Svete Trojice u bečkoj ulici Fleischmarkt, a među prisutnima su bili Vuk Stefanović Karadžić sa porodicom, Kornelije Stanković, Đorđe Stojaković, ruski pravoslavni sveštenik Mihail Fjodorovič Rajevski i knez Mihailo Obrenović.
Savka i Jovan imali su sedmoro dece. Njihov sin Vojislav Subotić postao je poznati lekar i jedan od značajnih predstavnika razvoja moderne hirurgije u Srbiji.

Obrazovanje žena kao prvi korak ka ravnopravnosti
Za Savku Subotić obrazovanje nije bilo samo pitanje ličnog napretka pojedinca, već preduslov za promenu položaja žena u društvu. Smatrala je da devojke moraju imati mogućnost da steknu znanje i zanimanje, koje će im omogućiti samostalniji život.
Zbog toga se zalagala za osnivanje viših devojačkih škola na srpskom jeziku. Njeno angažovanje bilo je značajno za otvaranje viših devojačkih škola u Novom Sadu i Pančevu 1874. godine, kao i u Somboru 1875. godine.
Posebnu pažnju posvećivala je devojkama iz siromašnijih porodica. U Novom Sadu je 1867. godine osnovala Prvu žensku zadrugu, koja je pomagala siromašnim devojčicama da se školuju za učiteljice. Time je obrazovanje povezivala sa konkretnom mogućnošću zapošljavanja i ekonomskog osamostaljivanja.
Njeni stavovi bili su daleko ispred shvatanja koja su u tadašnjem društvu smatrana uobičajenim. Savka Subotić nije prihvatala da je uloga žene unapred određena isključivo porodicom i domaćinstvom. Zalagала se za to da žene imaju pravo da uče, rade, privređuju i učestvuju u oblikovanju zajednice.

Od ženskih zadruga do organizovanog ženskog pokreta
Savka Subotić razumela je da pojedinačne inicijative nisu dovoljne za trajnu promenu položaja žena. Smatrala je da žene moraju da se udružuju, organizuju i zajednički deluju.
Još tokom šezdesetih godina 19. veka učestvovala je u pokretanju ženskih humanitarnih udruženja. U Novom Sadu je njen rad doprineo razvoju organizovanog ženskog delovanja, iz kojeg će kasnije nastati i Dobrotvorna zadruga Srpkinja Novosatkinja.
Jedno od najvažnijih poglavlja njenog angažovanja vezano je za Kolo srpskih sestara, osnovano u Beogradu 1903. godine. Savka Subotić izabrana je za njegovu prvu predsednicu, a tu dužnost obavljala je od 1903. do 1905. godine. Njeno ime i autoritet bili su važni za okupljanje žena oko humanitarnog, obrazovnog i nacionalnog rada.
Godine 1906. osnovan je Srpski narodni ženski savez, koji je povezivao više ženskih udruženja iz Srbije. Savka Subotić izabrana je za njegovu prvu predsednicu. Time je njeno delovanje dobilo još širi organizacioni okvir, a ženski pokret kod Srba postao je deo međunarodnih nastojanja za unapređenje položaja žena.
Palais Eschenbach: Savka Subotić pred bečkom intelektualnom javnošću
Posebno zanimljivo poglavlje njenog života vezano je za Beč, u kojem je Savka Subotić održala predavanja o položaju žena u srpskom društvu i na Balkanu.
Govorila je u Naučnom klubu (Wissenschaftlicher Club), koji je delovao u reprezentativnoj zgradi Palais Eschenbach, na adresi Eschenbachgasse 9–11, u prvom bečkom okrugu. Zgrada je podignuta između 1870. i 1872. godine prema projektu arhitekte Otta Thienemanna, kao sedište austrijskog Udruženja inženjera i arhitekata i Donjoaustrijskog privrednog udruženja.
Naučni klub bio je važno mesto okupljanja naučnika, intelektualaca i predstavnika različitih stručnih i kulturnih udruženja. U takvom okruženju Savka Subotić govorila je o temama koje su u to vreme predstavljale važan društveni izazov.
Dana 15. decembra 1910. održala je predavanje pod naslovom „Nacionalno, socijalno i žensko pitanje“ (Nationale, soziale und Frauenfrage). Naredne godine, 30. novembra 1911, govorila je o temi „Žena na Istoku“ (Die Frau im Orient).
Njena predavanja pokazivala su da pitanje položaja žena u srpskom društvu nije posmatrala kao izdvojenu nacionalnu temu. Povezivala ga je sa širim društvenim promenama, obrazovanjem, ekonomskim položajem i odnosom između tradicije i modernizacije.
Činjenica da je žena iz srpske sredine govorila o ovim pitanjima u jednom od bečkih intelektualnih okupljališta govori o dometu njenog rada. Beč nije bio samo grad u kojem je živela i zasnovala porodicu, već i mesto na kojem je svoje ideje predstavljala međunarodnoj publici.

Ekonomska samostalnost žena i vrednost narodne radinosti
Savka Subotić nije se zalagala samo za formalno obrazovanje. Smatrala je da žene moraju imati mogućnost da svojim radom obezbede prihode i doprinesu ekonomskom položaju porodice.
Zato je posebnu pažnju posvetila ženama na selu i tradicionalnoj narodnoj radinosti. Tkanje, vez, izrada ćilima i drugi ručni radovi za nju nisu bili samo deo običaja i porodične tradicije, već i mogućnost za stvaranje prihoda.
Radila je na unapređenju kvaliteta i predstavljanju srpskih rukotvorina na domaćim i međunarodnim izložbama. Na taj način povezivala je očuvanje kulturnog nasleđa sa ekonomskim osnaživanjem žena. Proizvodi koje su izrađivale žene iz različitih krajeva postajali su prepoznatljivi i izvan srpskih prostora.
U njenom pristupu jasno se vidi shvatanje da ravnopravnost ne može postojati bez stvarnih mogućnosti za obrazovanje i rad. Žena koja poseduje znanje, veštinu i sopstveni izvor prihoda ima veći stepen samostalnosti i mogućnost da utiče na sopstveni život.
Nasleđe žene koja je delovala ispred svog vremena
Jelisaveta Savka Subotić umrla je 1918. godine u Novom Sadu. Iza sebe je ostavila značajno delo u oblasti obrazovanja, humanitarnog rada, organizovanja žena i predstavljanja srpske kulture u evropskim okvirima.
Njena biografija pokazuje da borba za bolji položaj žena kod Srba nije počela tek u 20. veku. Njeni počeci mogu se pratiti još od sredine 19. veka, kroz rad žena koje su pokretale škole, osnivale zadruge, organizovale humanitarna društva i javno govorile o potrebi društvenih promena.
Savka Subotić bila je među najznačajnijim ličnostima tog procesa. Od Novog Sada, preko ženskih zadruga i Kola srpskih sestara, do predavanja u bečkom Palais Eschenbach, njen rad povezivao je lokalnu inicijativu sa širim evropskim pokretima za unapređenje položaja žena.
Danas, kada se govori o istoriji ženskih prava i emancipacije u srpskom društvu, njeno ime zaslužuje posebno mesto. Ne samo zbog ideja koje je zastupala, već i zbog institucija koje je pomogla da nastanu i konkretnih mogućnosti koje je stvarala za žene svog vremena.
-

Najnovije prije 5 satiBečke godine Jovana Subotića: Književnost, politika i srpska prosveta
-

KULTURA / NAUKA prije 2 mesecaKolo srpskih sestara u Salcburgu proslavilo svoju slavu
-

Najnovije prije 2 mesecaSabor Kola srpskih sestara Srbije, regiona i dijaspore održan u Čačku
-

Najnovije prije 8 minutaSpartak sutra u Subotici dočekuje BC Vienna


