Povežite se s nama

Najnovije

U Savetu bezbednosti UN prvi krug glasanja o novom generalnom sekretaru

Objavljeno

na

Savet bezbednosti UN
NItnews

U Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija danas že se održati prvi krug neformalnog glasanja o novom generalnom sekretaru svetske organizacije, kako bi se procenio nivo podrške za sedam kandidata koji se trenutno nadmeću za tu funkciju.

Za naslednika Antonija Gutereša iz Portugalije, kojem krajem ove godine ističe mandat, dva uzastopna petogodišnja mandata, nadmeću se kandidati iz Argentine, Čilea, Kostarike, Ekvadora, Gvajane, Senegala i Ugande, među kojima su četiri žene i tri muškarca, prenosi Politika.

Gutereševog naslednika očekuje zadatak da revitalizuje organizaciju koja se suočava sa krizom i opadanjem ugleda, a koja je pod sve većim pritiskom da reformiše glomaznu i skupu birokratiju i smanji preklapanje nadležnosti među brojnim agencijama. Današnje „indikativno glasanje” (straw poll) je neformalno, neobavezujuće glasanje koje se sprovodi među 15 članica Saveta bezbednosti UN. Od njih se traži da za svakog kandidata označe da li ga „podržavaju”, „ne podržavaju” ili „nemaju mišljenje”.

Glasanje je tajno i tokom njega u sali su prisutni isključivo članovi Saveta bezbednosti UN. Za sada nema izrazitog favorita, a dosadašnja praksa pokazuje da bi moglo biti održano više krugova glasanja tokom leta, dok bi proces mogao biti okončan krajem septembra ili početkom oktobra. Ukoliko se ne pojavi kandidat oko kojeg postoji konsenzus, postupak bi mogao da potraje i duže.

Trenutni kandidati su Argentinac Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) sa sedištem u Beču, bivša predsednica Čilea Mišel Bačelet, bivša potpredsednica Kostarike Rebeka Grinspen, bivša ministarka spoljnih poslova Ekvadora Marija Fernanda Espinosa, bivša ministarka spoljnih poslova Gvajane Karolin Rodrigez-Birket, bivši predsednik Senegala Maki Sal i ugandski diplomata Olara Otunu, koji se u trku uključio prošle sedmice.

Moguće je da se u trku uključe i novi kandidati. U prvim krugovima neformalnog glasanja svi članovi koriste iste glasačke listiće, što diplomatama omogućava da vide ukupan nivo podrške i protivljenja kandidatima, ali ne i da li negativni glasovi dolaze od neke od pet stalnih članica Saveta bezbednosti koje imaju pravo veta – Kine, Francuske, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.

U kasnijoj fazi procesa pet stalnih članica koristi glasačke listiće druge boje od onih koje koriste izabrane članice, čime postaje vidljivo da li je kandidat dobio glas „ne podržavam” od neke od njih. Savet bezbednosti na kraju usvaja rezoluciju, tradicionalno iza zatvorenih vrata, kojom Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, koja broji 193 članice, preporučuje imenovanje generalnog sekretara. Za to je potrebno najmanje devet glasova „za” i nijedan veto, nakon čega sledi odobrenje Generalne skupštine, koje se već dugo smatra formalnošću.

Aktuelni predsedavajući Saveta bezbednosti je Demokratska Republika Kongo, čiji je ambasador pri UN Zenon Mukongo Ngaj potvrdio novinarima da će prvi krug neformalnog glasanja biti održan u četvrtak ujutru. On je rekao da će Otunu biti uključen u glasanje iako još nije učestvovao na neformalnim saslušanjima koja su ostali kandidati već završili.

U Otunuovoj biografiji navodi se da je upravo on osmislio sistem neformalnih „indikativnih glasanja” za izbor novog generalnog sekretara, dok je 1981. godine predsedavao Savetom bezbednosti UN.

Diplomate navode da trenutno nema izrazitog favorita, iako je rasprostranjeno mišljenje da bi naredni generalni sekretar trebalo da dođe iz Latinske Amerike, kao i da postoji snažna podrška da po prvi put na čelo Ujedinjenih nacija bude izabrana žena.

Prema ocenama stručnjaka, ključ uspeha svakog kandidata biće da izbegne veto bilo koje od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, posebno Kine, Rusije ili Sjedinjenih Američkih Država.

Izbor novog generalnog sekretara UN događa se u vreme kada je ozbiljno poljuljano međunarodno pravo, a samim tim i svetska organizacija.
Novi generalni sekretara moraće da se bavi povratkom poverenja članica u UN, ali pre svega povratakom na osnove međunarodnog prava i Povelje svetske organizacije.

Povezane teme: