Najnovije
Emmerling predlaže elektronsku nanogicu za maloletne prestupnike
Zamenica gradonačelnika Beča Bettina Emmerling predlaže uvođenje elektronskog nadzora za decu koja počine krivična dela, kao i stroži pristup kada je reč o kursevima nemačkog jezika.
Elektronska nanogica za maloletne prestupnike mlađe od 14 godina – ovaj predlog zamenice gradonačelnika Beča Bettine Emmerling iz stranka NEOS, izazvao je veliku pažnju.
Ona se zalaže za elektronski nadzor kao dodatno sredstvo u borbi protiv maloletničke delikvencije.
„To deluje odvraćajuće“, izjavila je Emmerling u intervjuu za „Kronen Zeitung“.
Prema njenom mišljenju, elektronska nanogica bi mogla da ima preventivnu ulogu, na primer, u slučaju da dete počne da pokazuje znake radikalizacije ili počinje da vrši krivična dela.
Štaviše, to bi moglo biti dopuna smeštaju u ustanove za privremeno izdvajanje (tzv. „time-out“ ustanove), jer bi omogućilo praćenje kretanja deteta ukoliko ono pobegne iz takve ustanove.
Emmerling odbacuje ideju o zatvorima za decu mlađu od 14 godina. Ističe da cilj mora da bude rehabilitacija dece, prekidanje kruga nasilja i istovremeno osiguravanje zaštite javnosti.
S obzirom na to da trenutno ne postoji jedinstveno rešenje na nivou države, ona namerava da svoj predlog predstavi saveznoj vladi.
Kursevi nemačkog jezika za majke sa bebama
Emmerling, koja je u bečkoj vladi zadužena za obrazovanje i integraciju, takođe poziva na veću doslednost u procesima integracije.
Ona kritikuje dosadašnju praksu prema kojoj su majke bile oslobođene pohađanja kurseva nemačkog jezika u periodu do tri godine nakon rođenja deteta.
Prema novim propisima iz oblasti socijalne zaštite, taj period je skraćen na dve godine. Emmerling predlaže da se od majki zahteva pohađanje onlajn kurseva nemačkog jezika, čak i kada brinu o šestomesečnoj bebi. Alternativno, ona predlaže da Austrijski fond za integraciju ponudi kurseve koji uključuju i čuvanje dece.
Ona očekuje od imigranata da preuzmu odgovornost prema društvu, poštuju zakone i vrednosti, te da prioritet daju svojoj integraciji na tržište rada.
Smatra da za pojedince koji svesno odluče da se ne integrišu, moraju postojati posledice, od smanjenja socijalnih davanja do administrativnih novčanih kazni.
Emmerling se osvrnula i na izazove u vezi sa jezikom u bečkim školama. Prema podacima navedenim u intervjuu, u bečkoj opštini Margareten čak 74,8 odsto dece koja polaze u školu nije u stanju da adekvatno prati nastavu zbog nedovoljnog znanja nemačkog jezika. Ona konstatuje da je to ogroman izazov za obrazovni sistem.
Emmerling navodi nekoliko faktora koji doprinose ovoj teškoj situaciji, uključujući nedostatak podrške roditelja i činjenicu da su vrtići preopterećeni.
Reformska inicijativa pod nazivom „Preispitivanje vrtića“ (Rethinking Kindergartens) ima za cilj transformaciju tog sistema.
Pored toga, Emmerling ukazuje na smanjenje broja vanrednih učenika (onih koji još uvek ne vladaju nemačkim jezikom dovoljno dobro da bi pratili redovan nastavni plan i program), što delimično pripisuje obustavi spajanja porodica i uvođenju novih mera podrške.
Takođe, ukazuje na nalaze studije o verskim stavovima mladih, što predstavlja razlog za društvenu zabrinutost. Ona naglašava da religija nikada ne sme imati prednost nad austrijskim zakonom.
Shodno tome, smatra da obrazovanje o demokratiji mora biti čvršće ugrađeno u školski nastavni plan i program.
-

Najnovije prije 1 mesecNovi plan integracije: Učenje nemačkog jezika kao obavezan uslov
-

Najnovije prije 2 sedmiceU Beču smanjen broj učenika kojima je potrebna dodatna nastava nemačkog jezika
-

Najnovije prije 2 sedmicePokrenut besplatni digitalni rečnik za građevinske radnike
-

Najnovije prije 3 sedmiceIntegracija postaje obaveza – kazne i do 5.000 evra


